Aleksić uputio sedam amandmana na Zakon o kreditnim institucijama, evo što bi bilo dobro za dužnike

Zastupnik Goran Aleksić uputio je u proceduru čitav niz amandmana na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, o kojemu je rasprava provedena u četvrtak, 25. siječnja 2018., a glasanje bi moglo biti u petak, 3. veljače 2018.

Tijekom rasprave zastupnik Aleksić detaljno je govorio o svojim amandmanima, a ukratko se radi o sljedećem:
”1. Predloženo je da prije kupoprodaje plasmana odnosno cesije banka mora ponuditi dužniku prvokupom smanjenje duga otpisom glavnice te ponudom novoga kredita sa smanjenom glavnicom dužniku koji ne može otplaćivati previsoke rate kredita.
2. Predloženo je da se zabrani decidirano primjenu kamatne stope veće od početne u svim kreditima u kojima nisu ugovorene marže i parametri, a to se dakako odnosi i na kredite u kojima su banke početkom 2014. na temelju članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju samovoljno i vanugovorno definirale kamatne parametre.
3. Predlaže se obvezivanje banaka da ni u kojem slučaju ne smiju povećavati naknade koje su ugovorene na početku ugovornog odnosa.
4. Predloženo je da se obveže novog vjerovnika koji otkupi dug da mora dužnika na njegov zahtjev u roku od 8 dana obavijestiti o glavnici, kamatama i svim ostalim troškovima u trenutku zahtijevanja podataka.
5. Predloženo je da se uvjeti ugovaranja kredita osnaže dodatnim informacijama prije samoga ugovaranja, na način da dužnik dobije sve potrebne informacije o potencijalnim ekonomskim posljedicama koje na njega može imati ugovaranje konkretnoga kredita.
6. Predloženo je da se obveže banke da moraju sve podatke o kreditu, kao što su podaci o dugovanjima, kamatama, promjenama kamatnih stopa i slično, dostaviti dužnicima na njihov zahtjev, i time prekinuti bjesomučnu naplatu 50 do 150 kuna po takvome dokumentu od dužnika.
7. Predloženo je da HNB mora svaki pojedinačni prigovor potrošača riješiti u roku od 30 dana. Prema pozitivnim propisima HNB danas uopće ne rješava pojedinačne prigovore potrošača”.

U priopćenju od ponedjeljak, Aleksić napominje da ‘niti jedan od predloženih amandmana nije retroaktivan, nije suprotan niti jednome zakonu, dapače, amandmani se naslanjaju na Direktivu EU 93/13, na presudu Suda EU C-186/16 te na kolektivnu presudu u tzv. slučaju franak’.

Smatramo da Vlada RH nema argumente za odbijanje tih amandmana, pa nema razloga da se amandmani ne prihvate, posebice ako je očigledno da se tim amandmanima znatno olakšava položaj jednoga dijela dužnika i ovršenika koji još uvijek nisu ušli u područje nemogućeg vraćanja dugova, koji su možda na rubu da uskoro neće moći vraćati dugove, pa bi ih predloženi amandmani mogli vratiti u normalan život, navodi se u priopćenju.

Facebook Komentari