Mi, žrtve logora tražimo već godinama izmjenu postava u Jasenovcu jer ne pokazuje apsolutno ništa od onoga što se dogodilo

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Novom danu je gostovao predsjednik Židovske općine u Zagrebu Ognjen Kraus.

Jesmo li dovoljno naučili iz prošlosti? Govora mržnje je i dalje previše.

“Nažalost, mržnja je svakodnevno prisutna u javnom prostoru, stalno imamo ostatke 2. svjetskog rata i vrtimo se u jednom krugu. Kada govorimo o žrtvama holokausta treba reći da je taj dan izabran 2005. u UN-u. Židovi obilježavaju žrtve holokausta s danom ustanka u logoru u Auschwitzu u travnju. U Izraelu taj dan sve staje, promet i sve, u znak žrtava holokausta.

U Bruxellesu je bila centralna svečanost 24. siječnja i započela je otvaranjem izložbe žrtava holokausta Roma. Predstavljene su žrtve. Treba naglasiti da pod tim zakonima tada nisu bili zahvaćeni samo Židovi, već i Romi, mentalno zaostali, ljudi drugačije seksualne pripadnosti… Hrvatska je jedina imala svoje rasne zakone u koje su bili uključeni i Srbi.”

Tko je potpisivao te zakone? Znamo da neki od njih imaju i ulice.

“Mi se i dan danas ne uspijevamo pogledati u ogledalo i staviti na mjesto svoju povijest. Ne mogu shvatiti da uopće u 21. stoljeću može biti rasprave što je NDH bila i što je pozdrav Za dom spremni, da se izjednačava Narodni oslobodilački pokret i NDH, ne mogu shvatiti da se zakon ne provodi i da se preko godinu i pol dana oko ploče u Jasenovcu nisu maknuli ni koraka. Mi stalno želimo zadovoljiti sve, pa tako i krajnju desnicu, što vidimo svaki dan, ne reagira se na ustaške organizacije, ni na događaje po školama i u javnost.”

Državni vrh obilježio je dan sjećanja na holokaust, no kada govorimo kako je prikazan taj dio prošlosti, koliko ste zadovoljni Memorijalnim centrom u Jasenovcu?

“Drugi tjedan ću otići u Jasenovac ali on ne educira, što mu je osnovna funkcija. Godišnje oko 3500 đaka i studenata prođe kroz Židovsku općinu u Zagrebu i mi vršimo edukaciju profesora i đaka. Kroz Memorijalni centar Jasenovac je u 2016. godini prošlo oko 18 tisuća ljudi, polovica njih iz drugih zemalja, a đaka oko 4500. Bilo je zamišljeno da učenici posjećuju taj centar ali sve se svodi na želju profesora i učenika. Zbog toga danas imamo situaciju da mladi od 30-ak godina starosti ne znaju što je bila NDH.”

Može li novi kurikulum to promijeniti?

“To je isto stvar koja se odugovlači jer se želi sve zadovoljiti, nema političke volje da se zemlju učini naprednom i educiranom.”

Kako komentirate izložbu o Jasenovcu koja je postavljena u sjedištu UN-a?

“Nisam vidio izložbu, ne znam o čemu se točno radi, ali u politici se stalno manipulira brojem žrtava i s tim tko je što učinio. Broj žrtava nije važan, važno je zašto se nešto dogodilo. Postojali su rasni zakoni. Jasenovac je zapostavljen i ne vrši svoju funkciju. Mi, žrtve logora tražimo već godinama izmjenu postava u Jasenovcu jer ne pokazuje apsolutno ništa od onoga što se dogodilo. Nema artefakata kako su tamo žrtve stradavale, ne postoji savjet muzeja. Znam da se u Srbiji stalno provlači brojka od 700.000 žrtava Jasenovca. Danas se zna da je žrtava 80 i nešto tisuća, poimence se zna tko je stradao. Strahota je da se uopće govori o broju žrtava, broj nije bitan. Živimo za danas i za bolju budućnost. Oni koji šute o onome što se događa u Europi, o porastu nacionalizma, sudjeluju u tome.”

Facebook Komentari