Ivanov: Kad naša ekonomija ekspandira, PDV treba smanjiti

Je li pravo vrijeme za smanjenje stope PDV-a, koja je među najvećima u Europi? Što bi građanima, što gospodarstvu, a što državnom proračunu donijelo najavljeno smanjenje poreza na dodanu vrijednost? Kako porezni sustav doživljavaju poduzetnici? O poreznoj politici “U mreži Prvog” urednice Mirjane Grahovac govorili su profesorica Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, direktor Sektora za financijske institucije HGK Zvonimir Savić te porezni savjetnik Ivan Čevizović.

“Hrvatska je u razdoblju ekonomske ekspanzije koja će potrajati još neko vrijeme i zato jer je stopa PDV-a dizana dva puta tijekom recesije, sada kada hrvatska ekonomija konačno ekspandira, tu opću stopu PDV-a treba smanjiti. Prema mojem mišljenju, ne samo za jedan postotni poen nego za dva. Ponajprije iz dva razloga, jedan je da zbog povećanih osnovica i povećanih poreznih prihoda ne bude eskalacije novog rasta javnih rashoda, a drugi razlog je činjenica da nakon svakog razdoblja ekspanzije slijedi razdoblje recesije”, rekla je na početku emisije profesorica Marijana Ivanov.

Na pitanje kada bi zapravo trebalo smanjiti stopu PDV-a profesorica Ivanov odgovorila je kako bi to bilo poželjno 2019.

Govoreći o tome što poduzetnici očekuju od smanjivanja PDV-a, Zvonimir Savić kazao je da oni u prvom redu “očekuju olakšavanje, odnosno smanjivanje porezne presije”. “Drugi najveći izazov u poslovanju za naše poduzetnike jesu troškovi radne snage i sad imamo situaciju da plaće prošle godine rastu, imamo deficit radne snage u mnogim strukama te tu poduzetnici traže prostor gdje mogu smanjiti troškove. Poduzetnici kao najveće probleme navode visinu poreza i doprinose na plaće, visinu poreza na dohodak i dobit. Kad je 2017. smanjen porez na dobit i dohodak, vidjelo se da već tada poduzetnici pozitivno reagiraju na te promjene”, rekao je Savić.

Porezni savjetnik Ivan Čevizović govorio je o značenju i povijesti uvođenja PDV-a u Hrvatskoj. “Cijeli porezni sustav je kod nas koncipiran na oporezivanju potrošnje. PDV ima veliko proračunsko značenje s aspekta prihoda, ali se i u javnosti najviše pozornosti posvećuje upravo PDV-u. On čini nekakvih 51, 52 posto poreznih prihoda u proračunu Republike Hrvatske. To je red veličine 45 milijardi kuna, a od poreza na dobit ubere se nekakvih 7 do 8 milijardi kuna. Dakle, ako spustimo PDV za jedan postotni bod, to je otprilike dvije milijarde kuna smanjenje proračunskog prihoda. No spuštanjem PDV-a za jedan postotni bod vrlo malo bi se toga prelilo na građane u smislu smanjivanja cijena”, istaknuo je Čevizović.

Na pitanje kako nadoknaditi razliku u prihodu proračuna ako se smanji stopa PDV-a Marijana Ivanov je odgovorila da vidi prostor u smanjenju fiskalnih rashoda. “Smanjivanje PDV-a za jedan postotni poen samo za sebe nema nikakve učinke”, naglasila je Ivanov.

“Ako se usporedimo sa svim državama na svijetu koje imaju uveden PDV ili sličan oblik poreza, a prema podacima Svjetske banke 162 države imaju PDV, tada je, prema njegovoj visini, Hrvatska na petom mjestu u svijetu”, kazao je direktor Sektora za financijske institucije HGK Zvonimir Savić.

Facebook Komentari