Hrvatsko i srbijansko pravosuđe – bratstvo i jedinstvo protiv Talijana: Slučaj JNA majora koji je srušio helikopter s europskim promatračima

Foto: Aldo Bidini, Wikipedia, Agusta-Bell_AB-206A, helikopter kakvog je JNA MiG srušio kod Varaždina

Nakon što je Županijski sud u Varaždinu nedavno zbog zastare obustavio izdržavanje kazne od 20 godina zatvora Emiru Šišiću, bivšem majoru i pilotu JNA, osuđenom jer je 7. siječnja 1992. projektilom iz MIG-a 21 srušio helikopter tadašnje Europske ekonomske zajednice, pri čemu je poginulo petero europskih promatrača, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je na to uložilo žalbu.

Tužiteljstvo smatra da je sud pogriješio, odnosno da djelo za koje jer Šišić bio optužen i osuđen – ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom – ne zastarijeva, piše Ve3černji list.

U žalbi se navodi da Kazneni zakon RH za to djelo propisuje “nezastarivost izvršenja kazne, što znači da zastara izvršenja kazne osuđeniku nije nastupila niti će ikad nastupiti”. Županijski sud u Varaždinu 15. siječnja zbog zastare obustavio je izdržavanje te Šišićeve kazne. On je 30. rujna 1992. u Varaždinu u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora. Na tu se presudu žalio, a Vrhovni je sud žalbu odbio pa je 12. siječnja 1993. presuda postala pravomoćna. No kako je Šišić bio nedostupan, kaznu nikada nije izdržao. A da bi se kazna mogla izdržati, od pravomoćne presude ne smije proći više od 25 godina.

U Šišićevu slučaju tih 25 godina prošlo je 12. siječnja 2018., kada je nastupila zastara, pa je sud obustavio izdržavanje kazne. Šišić je zbog toga ipak bio u zatvoru, ali u Italiji. Tamo se našao na optuženičkoj klupi nakon što je po tjeralici 2001. uhićen u Mađarskoj. Mađari su ga izručili Talijanima koji su ga potom osudili na 15 godina zatvora. Srbija je od Italije tražila da joj ga izruči radi izdržavanja kazne, a Talijani su na to pristali u studenom 2006., nakon što su dobili garanciju srpskih vlasti da Šišiću neće biti umanjena kazna niti će biti pušten na slobodu.

Premješten je u zatvor u Srijemskoj Mitrovici, iz kojeg je dvije godine kasnije pušten na uvjetnu slobodu, što je izazvalo burnu reakciju Talijana koji su se smatrali izigranima. Prema srpskom zakonu, Šišić je imao pravo na uvjetni otpust, a sud je smatrao da domaće zakonodavstvo ima prednost pred garancijama danim Talijanima, piše Večernji.

Šišić: Srušio sam helikopter, ali savjest mi je čista

Šišić je u svojim javnim nastupima tvrdio da nije srušio helikopter s promatračima, već helikopter hrvatske policije koji je krijumčario oružje iz Mađarske!? No te njegove navode pobijali su rezultati očevida i izjave očevidaca, a demantirao ih je i hrvatski MUP. Tvrdio je i da je helikopter srušio, no da mu je savjest čista. U međuvremenu je u listopadu 2013. sud u Rimu obvezao Srbiju da zbog rušenja helikoptera s europskim promatračima isplati odštetu od 950.000 eura. Slučaj je bio ponovo otvoren nakon žalbe obitelji poginulih pa su u Italiji po zapovjednoj odgovornosti, nakon Šišića, u odsutnosti osuđeni i Ljubomir Bajić, general JNA, i Dobrivoj Opačić, potpukovnik JNA. Dobili su po 28 godina zatvora svaki, a Srbija je osuđena na plaćanje odštete kao sljednica JNA. Bajić je pod istragom i zbog raketiranja Banskih dvora 1991.

Rušenje helikoptera pomoglo priznanju RH

Nakon krvave uvertire Domovinskog rata, već i prvi dani nove 1992. godine nosili su razaranja, tjeskobu i smrt: još u silvestarskoj noći i u danima koji slijede srpske su postrojbe okupirale Novigrad, Pridragu, Paljuv i Podgradinu kod Zadra. I međunarodnoj zajednici bilo je posve jasno da krvoproliće valja zaustaviti diplomatskim naporima, za stolom. Uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea, Sarajevsko primirje potpisali su 2. siječnja s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general jugovojske Andrija Rašeta.

Premda je sporazum o bezuvjetnom prekidu vatre stupio na snagu već sljedećeg dana, a obje zaraćene strane obvezale su se ostati na dosegnutim položajima, srpsko topništvo nastavilo je razarati hrvatske gradove i naselja, a na neke su izvedeni i pješački napadi: napadnut je Perušić, potom Nova Gradišku i Vinkovci, a istodobno bosanski Srbi proglasili su na Palama “suverenu Srpsku Republiku BiH”, s namjerom njezina pridruženja jugoslavenskoj državi. No, jedan nemili događaj iz temelja će promijeniti geopolitičku kartu Hrvatske.

Toga 7. siječnja raketom “zrak-zrak” zrakoplov Mig-21 jugoslavenske vojske srušio je iznad sela Podrute nedaleko od Varaždina helikopter Europske promatračke misije, a poginuli su svi članovi misije: četiri Talijana i jedan Francuz, a hici ispaljeni prema drugom helikopteru srećom su promašili cilj, no postignut je onaj mnogo veći: taj je događaj dao vjetar u leđa međunarodnog priznanja Hrvatske. No, u to vrijeme Hrvatska je ostala bez gotovo trećine teritorija s kojih su pristigle stotine tisuća izbjeglih Hrvata, snage UN-a počele su se raspoređivati u četiri zaštićene UNPA zone, većina velikih hrvatskih gradova bila je bez opskrbe strujom, plinom i bez vode. Pritom je Hrvatska vidala rane nakon što su srpski ekstremisti počinili brojna ubojstva i zločine nad Hrvatima i ostalim nesrpskim stanovništvom, ali i nad Srbima koji nisu prihvatili velikosrpsku politiku. Bila je to stvarnost u kojoj je Hrvatska dočekala 15. siječnja 1992. godine, piše o tom događaju u Večernjem listu.

Facebook Komentari