Adrović iz udruge bankara najavio rast kamatnih stopa

Hoće li ove godine biti teško doći do stambenog kredita, te koliko nova pravila zaoštravaju politiku kreditiranja u bankama – bila su neka od pitanja u emisiji Hrvatskog radija, “Poslovnom tjednu”.

Sanja Petrinić Turković, direktorica direkcije za bonitetnu regulativu u HNB-u, osvrnuvši se na HNB-ova pravila, koja su zapravo posljedica izmjena Ovršnog zakona, kazala je da se radi o smjernici europskog nadzornog tijela za bankarstvo koje su banke bile dužne primijeniti još u ožujku 2016. godine. U RH se kasnilo zato što se čekalo usvajanje zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu u listopadu 2017. Smjernica ne donosi ništa fundamentalno novog. Kreditna sposobnost za stambene kredite treba se procijeniti na jedan oprezniji način jer ako dođete u situaciju da kredit ne možete plaćati, ostajete bez životnog prostora, rekla je Petrinić Turković.

Traži se od banaka da se gledaju sve obveze, minimalni životni troškovi te da se to sučeli s dohotkom koji osoba trenutačno ostvaruje, imovinom koju ima te osiguranja koja se mogu dati da će se kredit vraćati u ugovorenim uvjetima. Procjena kreditne sposobnosti je individualan i vrlo složen proces koji nijedan kalkulator ne propisuje u detalje. Odluka o tome da za sebe i svoju obitelj preuzmete jednu takvu dugoročnu obvezu leži na dužniku samom. Isto tako, odgovornost je banke da procijeni je li dotična osoba za takvu obvezu kreditno sposobni, kazala je Petrinić Turković.

Naglasila je i da HNB ne očekuje smanjenje kreditne ekspanzije. Nadamo se da će se taj kreditni rast, kojega smo vidjeli u zadnjem kvartalu prošle godine, nastaviti. Scenarije koje smo viđali u prošlosti je da je precijenjena kreditna sposobnost rezultirala pretjeranom potražnjom za stambenim nekretninama, pa samim tim i dizanjem cijene stambenog prostora na nerealne visine. Taj scenarij ne želimo vidjeti u budućnosti.

Procjena kreditne sposobnosti za stambene kredite je da treba biti rađena puno opreznije i detaljnije nego što to treba za neke kratkoročne manje kredite.

Zdenko Adrović iz HUB-a kazao je da je još rano zaključiti što se zbiva s kreditiranjem. Prema podacima koje imamo, a to je omjer loših kredita u odnosu na ukupne stambene kredite su oko 6,5% i smanjuju se. Stopa onih kredita koji se ne vraćaju, koji su u nekom pravosudnom obliku, kreću se negdje oko 1,2% – to je na 47,5 mlrd. kn nekakvih 550 do 600 mil. kn, kazao je Adrović.

Ne vidim nekog velikog razloga za ovakvo zaoštravanje. Ovo će dovesti do bitnog pada smanjenja kreditiranja. Učinili smo ih na način da smo uzeli reprezentativni uzorak portfelja stambenih kredita koji su se odobravali u 2017. godini po starim uvjetima i pretočili smo ih u nove uvjete. Došli smo do podatka da bi kreditiranje u tom smislu bilo 30% manje na uzorku od 2017. godine. Možemo očekivati da će ekspanzija u koju smo krenuli sa stambenim kreditiranjem stati i biti usporena time što je kreditna sposobnost definirana na drugačiji način, naglasio je Adrović.

Potvrdio je da su u najvećem problemu ljudi s prosječnim plaćama, ali svakako i ispod prosječnim te nešto i iznad prosječnim. Uzeo je primjer i kazao da osoba s 4.000 kn plaće, što je ispodprosječna plaća, će dobiti 50% manji kredit po novim pravilima. Kod plaće od 5.000 kuna slična je razlika, kod plaće od 6.000 kn je razlika oko 32%, a kod ovih viših plaća je nešto manja razlika, naglašava.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je među ostalim da se u Hrvatskoj treba postići da cijena kvadratnog metra stana ne bude veća od jedne ili jedne i pol prosječne plaće, a ne kao što je sada tri ili četiri prosječne plaće. Također, rentijerska komponenta stambenih kredita nije beznačajna – vrlo često kupujemo stan kao drugi ili treći u kućanstvu kako bismo ga rentirali. To je poduzetnički koncept koji bi trebalo razdvojiti od osiguravanja stambenog prostora, kazao je Novotny.

Odgovarajući na pitanje može li se očekivati potkraj ove godine rast euribora (referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu) Adrović je istaknuo kako se po svemu sudeći očekuje da bi krajem godine moglo doći do laganog i postepenog mijenjanja politike Europske centralne banke, koja će se ponajviše odraziti na cijenu eura, odnosno euribora.
Očekujemo da bi taj porast kamatnih stopa trebao biti polagan puzajući. Prema većini analitičara euribor ne bi trebao u smislu kamatne stope eksplodirati, odnosno ne bi trebao biti veći od 1 do 2 posto. U svakom slučaju, rast će, kazao je Adrović. Naglasio je da ne bi trebalo doći do izrazito velikog porasta euribora, barem u ovome trenutku to nitko ne očekuje. Osim toga klijentima stoji na raspolaganju fiksiranje kamatne stope, posebno u euru, dodaje.

Facebook Komentari