O govoru mržnje: Radin – Političari su narcisodni, Nina Obuljen – Imamo problem, Hasanbegović – Nije mi jasno, Grmoja – To je Pandorina kutija

Kako spriječiti poziv na nasilje i govor mržnje na internetskim portalima i društvenim mrežama? Treba li nam za to poseban zakon? Hoće li on ograničiti slobodu govora? U Poligrafu Prvog programa Hrvatskog radija gostovali su Zlatko Hasanbegović, Furio Radin, Nina Obuljen-Koržinek i Nikola Grmoja.

Bivši ministar kulture, saborski zastupnik Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović smatra da nam ne treba novi zakon poput onog u Njemačkoj, zato što postojeći kazneni zakon jasno rješava te stvari. Nije mu jasan povod za današnju temu.

“Bojim se da u pozadini nametanja ove teme ne stoje altruistički razlozi već prizemni politički interesi koji žele legitimnu političku kritiku prikazati kao vrstu govora mržnje. Žele stvoriti ozračje u društvu u kojem bi se nametnula neka vrsta autocenzure i stvorilo stanje koje poznajemo iz jugoslavenskog komunizma kada je postojao institut verbalnog delikta”, rekao je.

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek je istaknula da se inicijativa o kojoj se počelo govoriti ovaj tjedan ne odnosi na medije.

Pitanje komentiranja u medijima bit će regulirano zakonom o elektroničkim medijima. Smatra da se ovoj temi mora pristupiti ozbiljnije.

“Prije nekoliko mjeseci Vlada je okupila resorna ministarstva, kako bismo vidjeli kakva je u Hrvatskoj situacija vezana uz nezakonita postupanja na internetu. Inicijativa ide prema tome da se vidi kako zaštititi građane od nedozvoljene i nelegalne komunikacije na internetu”.

“Vrlo je važno na početku objasniti jednu stvar. Pitanje slobode govora je ustavna kategorija i ne dovodi se u pitanje. Međutim ona se odnosi na pojedinca – osobu s imenom i prezimenom koja ima pravo iznositi svoje mišljenje. Ono što se događa kroz društvene mreže i platforme je da se neprimjereni sadržaji dijele anonimno, a zbog toga ih je vrlo teško suzbiti. koristi se krinka slobode govora. To je jedan globalni problem”, istaknula je.

“Mi nemamo rješenje, niti smo počeli pisati konkretan zakon. Niti se licitira o ikakvim kaznama. Dakle to su sve neistine koje se plasiraju u javnost kako bi se raspravu o ovom vrlo važnom pitanju kontaminiralo prizemnim politikantskim, ne bih čak rekla ni argumentima. Mi evidentno imamo problem u Hrvatskoj, Europi i svijetu”, naglasila je.

Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja je rekao da je uvijek za edukaciju, a ne represiju. Ne slaže se da je teško doći do IP adrese, tj. osobe za kompjuterom koja iznosi neprimjerene sadržaje.

“Ne smatram da je za one koji se skrivaju iza lažnih identiteta potreban lažni zakonodavni okvir. Našim službama treba osigurati bolje instrumente da im pomognu doći do tih osoba. Može se doći do osoba koje se kriju iza lažnih imena. To nije problem”, istaknuo je Grmoja.

“Mi smo posljednjih dana imali napad i s lijeve i desne strane političkog spektra – da se na Facebooku vrši cenzura. Zato što su brisane određene objave. Kao što je bilo oko generala Praljka”, smatra.

“Ako krenemo u nešto takvo – to je Pandorina kutija – ako se vlasnicima portala i društvenih mreža nametne obaveza da kod administriranja moraju uklanjati sve te komentare – dogodit će se autocenzura. Oni će radije brisati, nego sebe dovesti u neku rizičnu situaciju. Sloboda govora je temelj svih sloboda i njumoramo štititi više od svega drugoga. Trebamo ići s edukacijom, organizirati javne rasprave i primjenjivati postojeći zakonski okvir, naglasio je.

Potpredsjednik hrvatskog Sabora, zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin je istaknuo da su političari narcisodni i uvijek misli da se nešto radi zbog njih. Ovo je problem koji zahvaća političare jednako kao i sve druge segmente društva, a najviše mlade. Pogledajte koliko problema u školama izazivaju objave na Facebooku i Youtubu. Ne slažem se s gospodinom Hasanbegovićem da je to povratak u verbalni delikt. Govor mržnje je eufemizam. Tu se radi o nasilju koje ima za posljedicu psihičke rane”, rekao je.

“No ne znači da su društvene mreže negativne. One su naprosto jedan novi prostor o kojima treba razmišljati na novi način kako bi imale jedan pozitivan, a ne negativan učinak. Mi političari smo zadnji u tome jer smo istrenirani primati uvrede. Mi smo najspremniji”, smatra.

“Tu se sukobljavaju dva principa – sloboda govora i zlouporaba slobode govora. U SAD-u je to regulirano na osnovi prvog amandmana. U Europi je ona stavljena na gotovo istu razinu s odgovornošću koju imate. Umberto Eco je rekao, a ja mu vjerujem, da su društvene mreže prostor u kojem najveći idiot može reći najveći idiotizam, a da ostane društveno živ. To mora imati dugoročnu zakonsku regulativu”, zaključio je.

Sloboda govora: Što ako je govor mržnje floskula koja je namjerno izmišljena kako bi pod nju ubacivalo ili iz nje izbacivalo kako kome što u kojoj prilici ili neprilici odgovara

Facebook Komentari