Škare-Ožbolt: Ne ističemo dovoljno važnost koliko je teško bilo doći do međunarodnog priznanja

Hrvatska obilježava dva važna datuma iz novije povijesti – 26. obljetnicu međunarodnog priznanja RH i 20 godina od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom je pod puni suverenitet vratila cijeli svoj teritorij bez ispaljenog metka ili izgubljenog života.

Vesna Škare Ožbolt, bivša savjetnica predsjednika RH i bivša ministrica pravosuđa, za Studio 4 izjavila je da joj se čini kako Hrvati nisu u dovoljnoj mjeri svjesni onoga što se dogodilo, posebno mlađe generacije.

“Ni u obrazovnom sustavu, ali ni inače kada obilježavamo obljetnice, ne ističemo dovoljno važnost koliko je teško bilo doći do međunarodnog priznanja.” Rekla je da su akcije “Bljesak” i “Oluja” stvorile snažan politički dogovor za uspostavu mira na cijelom prostoru, a posebno u istočnom dijelu Hrvatske.

Zdravka Bušić, bivša voditeljica Ureda predsjednika RH, prisjetila se okolnosti u kojima je Hrvatska međunarodno priznata. Podsjetila je na ono što je međunarodnom priznanju Hrvatske prethodilo, da mnogi jaki, možda i najjači međunarodni čimbenici nisu baš bili skloni samostalnoj hrvatskoj državi. Neki su, prisjeća se, bili za očuvanje Jugoslavije. Međunarodna zajednica nije bila za njezino rascjepkavanje, samim tim je borba za međunarodno priznanje samostalne RH bila teža. Škare Ožbolt se sjeća da Njemačka nije bila sklona priznanju, rekla je Bušić.

Na današnji dan prije 26 godina neovisnost Republike Hrvatske zajedno su priznale tadašnje članice Europske unije, a istoga datuma, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje hrvatskog Podunavlja.
Na dan međunarodnog priznanja, 15. siječnja 1992., Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.

Proces međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991. godine. Istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Sveta Stolica priznala je Hrvatsku 13. siječnja 1992., no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale i Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija i još mnoge druge države. Rusija je priznala RH 17. veljače, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Izrael 16. travnja, Kina 27. travnja.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Mirnom reintegracijom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, te povratak prognanika i izbjeglica.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, te postizanje mira u tom dijelu Europe, prethodno su omogućile i vojno-redarstvene operacije HV-a – “Bljesak” završen 2. svibnja te “Oluja” završena 5. kolovoza 1995. piše HRT.

Facebook Komentari