HDZ je 2016. godine od članarina prikupio više od 5,8 milijuna kuna i to je novi rekordni prihod iz te stavke za tu stranku. Većina relevantnih stranaka nastavlja povećavati prihode od članarina ili ih zadržava na visini iz 2015. godine, a iznimka je Most za koju prihod od članarine, sudeći prema nalazu Državne revizije i dalje ne postoji.
HDZ je 2016. ostvario nešto manje od 52,2 milijuna prihoda, od članarine 5.873.258 kuna što znači da je premašio deset posto prihoda iz tog izvora. Osjetniji porast prihoda od članarine HDZ je zabilježio 2015. kada je ubrao 5,5 milijuna kuna (ukupni prihod bio je nešto manji od 60 milijuna), a o kakvom se porastu radi jasno je zna li se da je ta stranka 2014. godine ubrala tek nešto više od 3,2 milijuna od članarine. Očito su u međuvremenu u HDZ-u shvatili koliko je brojnost članstva potencijalno izdašan financijski rezervoar. Porast se vidi i u udjelu članarinskog doprinosa u prihodu stranke. U razdoblju od 2007. do 2015. godine HDZ je ostvario prihod od 430 milijuna kuna, a od članarine je ubrao tek 25 milijuna ili 5,8 posto. Lani je udio članarine u prihodu iznosio više od 11 posto, piše Novi list.
SDP je povećao prihode od članarina i u apsolutnom iznosu i u udjelu, ali problem te stranke je i to što je ukupni prihod u 2016. godini zbog slabijeg izbornog rezultata 2015. odnosu na 2011. godinu znatno smanjen, s više od 46 milijuna u 2015. na 33,6 milijuna u sljedećoj godini. Prihod od članarina u tom je razdoblju neznatno povećan i to s malo više od 2,2 milijuna na nešto manje od 2,5 milijuna kuna, što znači da je svaka kuna prihoda u 2016. godini dotekla iz plaćene članarine.
Most za sada nije otkrio članarinu kao izvor prihoda, a prema financijskim pokazateljima moguće je i da je za sada ne smatraju potencijalno važnom stavkom. Most je 2015. godine bio takorekuć nečlanska politička organizacija, prije je to bila skupina pojedinaca, i ostvarili su prihod tek nešto veći od pola milijuna kuna, prema nalazu državne revizije. Nakon uspjeha na izborima 2015. njihov prihod zahvaljujući tome što su imali 19 saborskih zastupnika povećan je u sljedećoj godini za čak 20 puta, ali u tome nema ni lipe iz članarine. U takvoj situaciji stranka se nije morala oslanjati na članarinu kao bilo kakav izvor prihoda, ali vjerojatno će čim krene nizbrdo (a već su na izborima 2016. ostvarili slabiji rezultat) izvor financiranja potražiti i u članarinskim doprinosima.
Živi zid ima usporedivu političku prošlost kao i Most. U Sabor su ušli 2015. godine, sa znatno manje zastupnika nego Most, te godine imali su nešto više od pola milijuna kuna prihoda i ni lipe od članarina. Sljedeće, 2016. godine, njihov prihod je osjetno porastao (ni izbliza kao u slučaju Mosta), dosegao 935 tisuća kuna, a od članarina su ubrali nešto manje od 25 tisuća.
HNS je bio stranka koja je godinama mogla biti uzor u prikupljanju članarine, a to je demonstrirala i u 2016., posljednjoj godini prije velikog stranačkog raskola. U toj je godini ukupni prihod stranke bio 9,8 milijuna, a od članarine je prikupljeno 1,34 milijuna ili 13,6 posto što ovu stranku svrstava na vrh po udjelu članarine u ukupnom prihodu. Godinu, ranije, 2015., ta je stanka imala 11,8 milijuna prihoda i nešto manje od 1,6 milijuna članarine što znači da je su iz tog izvora ostvarili gotovo identičnih 13,5 posto prihoda.
Da stranačka nizbrdica sa sobom nosi i znatno smanjenje prihoda od članarina, godinama dokazuje HSLS. Iz tog se prihoda jasno vidi koliko je ta stranka u jednom desetljeću nazadovala. Godine 2008. iz tog su izvora prikupili 387.769 kuna, a preklani tek 30.653 kune, dva i pol puta manje, piše Novi list.
