Vakula i Kalin analizirali vrijeme: 2017., Sivestrovo, 2018.

Kao i u 2016. godini, i u ovoj je bilo mnogobrojnih ekstremnih vremenskih događaja, a i ostalih vezanih za meteorologiju. O njima, kao i još nekim meteo-zanimljivostima i novostima – u sljedećim retcima…, pišu HRT-ovi Zoran Vakula i Lovro Kalin.

Prošle su godine 90-60 – velike obljetnice HRT-a, i višedesetljetne suradnje HRT-a i DHMZ-a obilježene mini-dokumentarističkim uratkom i HRT meteo – aplikacijom za pametne mobilne telefone, a ove je pak godine obilježeno 70 godina postojanja DHMZ-a. Održan je i veliki međunarodni meteorološki skup, koji je okupio mnogobrojne europske, azijske i afričke stručnjake za dugoročnu prognozu, a potkraj godine pojavio se i prvi strip u Hrvatskoj, vjerojatno i šire – posvećen meteorologiji, posebice meteorolozima DHMZ-a. U jednom od najnovijih uradaka Krešimira Biuka, majstora stripa i djelatnika HRT-a, opisane su neke anegdote iz života i rada nekadašnjih i sadašnjih meteorologa DHMZ-a. U pripremi su i novi nastavci u kojima će, kao i u dosadašnjim – svaka sličnost za stvarnim osobama biti namjerna.

Novi zakon…

U pripremi je i novi prijedlog novog zakona koji bi napokon trebao regulirati meteorološku i hidrološku djelatnost u RH. Postojeći je još iz prošlog stoljeća. Štoviše, iz bivše države. Još iz 1978. godine. Budući da se vremena mijenjaju, i ljudi u njima, a i zakoni postaju sve manje savršeni i “pregaženi” od vremena – red je da na mjesto sada već skoro 40-godišnjaka dođe mlađi, primjereniji i prilagodljiviji novim okolnostima, koji će smanjiti, možda čak i sasvim maknuti prijepore, i biti kompromisno rješenje… Odmah nakon prošloga prijedloga, koji je povučen na dorađivanje, uslijedila je i promjena na čelu DHMZ-a, s kojom je možda počela nova tradicija. Nakon 70 godina direktora i ravnatelja, 2016. postavljena je prva ravnateljica u povijesti DHMZ-a, u povijesti DHMZ-a a za manje od godinu i pol postavljena je i druga. Premda kontinuitet rada, projekata i suradnje nije prekinut, za nadati je se da promjene neće nastaviti s tako relativno velikom učestalošću. A i da sljedeća godina neće vrvjeti s toliko ekstremnih događaja kao 2017.

2017.

2017. godina još je jedna u nizu iznadprosječno toplih. Srećom, u Hrvatskoj ne baš tako ekstremna kao na svjetskom nivou, gdje je, prema još neslužbenim analizama, treća najtoplija u znanoj povijesti. U Hrvatskoj, srećom za mnoge, ova godina nije bila rekordna, ni po temperaturi, ni po oborini, barem prema trenutačno dostupnim podacima s većine meteoroloških postaja DHMZ-a. U Splitu i Rijeci vjerojatno će na kraju biti među 15 najtoplijih, na Zavižanu među njih 10, a u Zagrebu – i na Maksimiru, a i na Griču, gdje podaci za cijelu godinu postoje od 1862. – čak 5. najtoplija u povijesti mjerenja, prema srednjoj godišnjoj temperaturi zraka. Naravno, bilo je i mnogobrojnh drugih meteoroloških zanimljivosti, a i ekstrema.

Evo što je u 2017. izdvojio Lovro Kalin, dipl. ing., voditelj Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, čiji se skraćeni izvještaji mogu čuti na HRA2 – u Školi meteoroloških pojmova, a i na HTV-u – u emisiji Vrijeme, nakon Dnevnika 2 na Silvestrovo, kao i povremeno na HTV4.

Ekstreman siječanj

“Godina je obilovala ekstremnim vremenskim uvjetima, a tako je i započela! Siječanj je – zbog neuobičajenog prodora polarnog zraka – obilježilo iznimno hladno vrijeme. Zaledile su se mnoge rijeke i jezera, pa su u pomoć morali pristići ledolomci. I zemlja se zamrznula do većih dubina, a led je dospio čak i do priobalja, zaledilo se Vransko jezero, Modro jezero, ušće Neretve, čak i šibenska i splitska riva! Temperature u unutrašnjosti padaju i ispod -20 stupnjeva, no odstupanje od uobičajenih vrijednosti znatno je veće bilo na Jadranu, gdje je – i prema kriterijima svjetske meteorološke organizacije – nastupio hladni val. Negativne temperature, osim uz obalu, mjerile su se i na srednjodalmatinskim otocima, što je iznimno rijetko. U unutrašnjosti Istre temperatura se spuštala i do -15 stupnjeva! Dojam hladnoće dakako pojačavao je jak sjeverac, a na Jadranu olujna i orkanska bura, koja je povremeno puhala brzinama i većim od 200 kilometara na sat! Bilo je i obilnog snijega, kiša je uz zahladnjenje u snijeg prešla i u priobalju, čak je pao i na postaji na brdu Hum na otoku Visu. Sve skupa uzrokovalo je silne probleme, zaledio se vodovod, opskrba strujom je učestalo prekidana, vjetar je rušio stabla, promet je bio otežan i prekidan, naročito na mostovima i prema otocima. Nije pošteđen ni biljni ni životinjski svijet, a primjerice na splitskom groblju Lovrijenac zabilježen je neuobičajeno veliki broj ispraćaja.

U proljeće opet nedaće

U nastavku zime vrijeme se nakratko smirilo, te je u veljači i ožujku bilo znatno toplije, no potom su uslijedile nove nedaće. Već u proljeće počela je suša, koja se nastavila i prema ljetu i uzrokovala velike štete. Dakako, prolazno je bilo i intenzivnih i oblnih oborina, osobito u Slavoniji, no problemi s vodostajima nasreću nisu bili tako izraženi kao prethodnih godina. U proljeće, naročito u travnju i svibnju mnogim poljoprivrednicima velike glavobolja zadaje kasni mraz, koji u to doba godine može znatno naštetiti mnogim kulturama, naročito voćkama. Ove godine nažalost to se ponovilo, pa je mraz u drugoj polovini travnja opet nanio katastrofalne štete. U Dalmaciji je čak stradala i vinova loza. Mnoge županije proglasile su stanje elementarne nepogode. U kasno proljeće uzu porast temperature dakako bilježe se i česta olujna nevremena, praćena olujnim vjetrom, lokalno obilnim oborinama, čak i tučom. Ponajviše je stradala Slavonija i sjeverozapadni krajevi, ali i mnoga druga područja.

Ekstremno ljeto

No, meteorološka se godina tek zahuktala, a prave drame doživjeli smo tijekom ljeta, koje je – ukupno uzevši – ponovno bilo ekstremno vruće. Ovog smo ljeta imali barem četiri toplinska vala, koji su – osim što su bili intenzivni – bili i dugotrajni, pa je praktički čitavo ljeto zapravo bilo vruće i vrlo vruće, uz nekoliko kratkih prekida s tek malo manje vrućim vremenom. Najjači val nastupio je početkom kolovoza. Iako nije nadmašen apsolutni hrvatski rekord od 42,8 °C iz 1981. godine u Pločama, opasno smo mu se približili. Tako je splitska zračna luka izmjerila 42,2 °C, što je treća najviša temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj. Dakako, padali su mnogi rekordi za pojedine postaje, osobito one na Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije. 42 °C izmjerena su u Kninu, 41 u Imotskom i Sinju, a temperature između 38 i 40 °C bile su skoro svakodnevna pojava! U Kninu je rekordnih čak 6 dana u nizu poslijepodnevna temperatura dosezala ili premašivala 40 °C. Ni tijekom noći se temperatura nije spuštala ispod 30 °C, što je čak i lokalnom stanovništvu koje je naviklo na vrućine bilo teško podnošljivo. Kombinacija vrućine i suše, ali i epizoda jakog vjetra (posebice bure) pogoduje nastanku i širenju šumskih požara, a ova sezona bila je katastrofalna, odnosno jedna od najtežih u povijesti! Zabilježeni su deseci velikih požara s katastrofalnim posljedicama, a neki su se požari približili, ili čak zahvatili naseljena područja, a jedan od njih ugrozio je i drugi najveći hrvatski grad – Split. U pojedinim je situacijama lokalno stanovništvo moralo biti evakuirano. Nadljudskim naporima vatrogasaca, ali i mještana obranjena je većina naselja i objekata, a pravi je uspjeh da nije bilo ljudskih žrtava! Izgorjeli su i mnogi maslinici. Osim vatra, mnoge poljoprivredne kulture dokrajčila je suša, urodi su smanjeni barem za 30 do 40 % .

Rujan skoro k’o listopad. I obratno!

No sva kiša koja je izostala tijekom ljeta, ispadala se već početkom jeseni. Rujan je bio izrazito promjenljiv i kišovit, uz česte prodore vlažnog i nestabilnog zraka koje su stvarale olujna nevremena, osobito na Jadranu i u njegovu zaleđu. Na sjevernom Jadranu, posebice u Istri nizale su se oluje s obilnim oborinama, čak i pijavicama. No najgora se epizoda zbila u Zadru kojeg je 11. rujna zadesio rijetko viđen potop: u malo više od tri sata palo je oko 250 litara kiše, nekoliko puta više od prosjeka za rujan. Kiša je padala tijekom cijelog dana. Zadarske prometnice su se doslovno pretvorile u rijeke, na Forumu je bilo pola metra vode. Stradala je i bolnica, poplavljene su operacijske sale, sve aktivnosti u bolnici bile su prekinute. Nastava u školama u gradu je otkazana, vrtići nisu radili. Voda se na izvorištima zamutila, pa je vodu iz vodovoda bilo potrebno prokuhavati. Pod vodom su se u centru grada našli brojni automobili, a čitava jedna podzemna garaža bila je napunjena vodom. I opet je pravo čudo da nije bilo fatalnih žrtava. Za pogođene dijelove zadarske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Ukupna šteta u cijeloj županiji se neslužbeno cijenila na oko milijardu kuna.

Iako uz neizbježne, povremeno i znatne oscilacije u temperaturi i oborini, nastavak jeseni, pa i početak zime donijeli su smirivanje od ekstremnih događaja. No ukupno uzevši, opis i ove meteorološke godine nalikuje crnoj kronici, što se sve pouzdanije pripisuje utjecaju već prisutnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.”

Na Silvestrovo ponegdje kiša

A relativno toplo nastavlja se i sljedećih dana, vrlo vjerojatno i tjedana, vjerojatno i mjeseci… Pritom će subota biti uglavnom suha, a u nedjelju će povremene kiše biti većinom na dijelu sjevernog Jadrana i gorskog područja. U ponedjeljak će osim kiše u većini Hrvatske, u gorju ponegdje biti i snijega, a promjenljivo vrijeme, s povremenim oborinama bit će i u nastavku tjedna.

2018.

Neko dugotrajno jako zahladnjenje malo je vjerojatno, ne samo u siječnju, nego prema posljednjim izračunima modela za dugoročne prognoze – i u ostalim mjesecima prve polovine godine. No, povremenih kraćih hladnijih razdoblja će jamačno biti.

Fotografije, karikature…

A bit će i kvalitetnih fotografija iskusnih fotografskih znalaca, nekih okupljenih u Udrugu Crometeo, na čijim se stranicama također može naći zanimljiv pregled vremena, a i onih koji su možda tek počeli s fotografiranjem. Hvala svima koji svojim uratcima uljepšavaju emisije i priloge s meteorološkim sadržajem na medijskim platformama HRT-a.

Hvala i karikaturistima Hrvatskog društva karikaturista koji su već počeli slati svoja djela za novi mini-projekt: “Karikatura u meteorologiji – meteorologija u karikaturi”, koji će neke podsjetiti na stari običaj prikazivanja karikatura vezanih za vrijeme na TV Zagreb, neke možda i zamisliti, no većinu ipak samo nasmijati.

A smijeha i veselja nek bude i sljedećih dana, a i godina – barem dvije – i na Staru i na Novu.

Facebook Komentari