DORH se oglasio nakon napisa o novoj istrazi oko Agrokora.
Povodom zaprimljenih više upita novinara, odgovaramo priopćenjem:
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv četvorice hrvatskih državljana (1973., 1976., 1951. i 1984.) i dva trgovačka društva iz Zagreba zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela protiv gospodarstva. (28. 12. 2017.)
Osnovano se sumnja da su prvookrivljenik i drugookrivljenik počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ-a i kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ-a, a da su trećeokrivljenik i četvrtookrivljenik počinili kazneno djelo poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. u vezi čl. 37. KZ/11. Osnovano se sumnja da su dva trgovačka društva počinila kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ-a u vezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a da je petookrivljeno trgovačko društvo počinilo još i kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ/11 u vezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
Postoji osnovana sumnja da su od 28. srpnja 2016. do 17. listopada 2016. u Zagrebu, prvookrivljenik kao predsjednik uprave i drugookrivljenik kao član uprave petookrivljenog trgovačkog društva iz Zagreba, koje upravlja jednim fondom (jedan od ulagatelja u taj fond je i jedno dioničko društvo iz koncerna iz Zagreba), na traženje trećeokrivljenika kao predsjednika uprave tog dioničkog društva i četvrtookrivljenika kao savjetnika predsjednika uprave i stvarno zaduženog za upravljanje riznicom tog dioničkog društva, počinili navedena kaznena djela.
Iako su okrivljenici bili svjesni da se novac ulagatelja mora koristiti za ulaganje u izglasani projekt, dio novca kojeg su ostali ulagači uplatili na račun fonda u jednoj banci, a potom ga upravitelj petookrivljenog trgovačkog društva doznačio šestookrivljenom trgovačkom društvu, drugookrivljenik kao predsjednik uprave šestookrivljenog trgovačkog društva i trećeokrivljenik kao predsjednik uprave tog dioničkog društva, su sklapnjem više ugovora o financijskom zajmu, isplatili tom dioničkom društvu novčana sredstva u vidu pozajmica, iako svjesni financijskih teškoća tog društva, a time i mogućnosti nastupa štete za ulagatelje u korist dioničkog društva.
Osnovano se sumnja da su na opisani način 17. kolovoza 2016. dioničkom društvu isplatili pozajmicu u iznosu od 22.500.000,00 kuna, a potom od 25. kolovoza 2016. do 17. listopada 2016. daljnje kratkoročne pozajmice u ukupnom iznosu od 95.000.000,00 kuna, od čega je dioničko društvo od 30. kolovoza 2016. do 5. listopada 2016. vratio pozajmice u iznosu od 70.000.000,00 kuna, dok je u preostalom nevraćenom dijelu od 47.500.000,00 kuna dioničkom društvu pribavljena nepripadna materijalna dobit, a za ulagatelje; čiji novac nije uložen sukladno zakonu, pravilima fonda i citiranim odlukama i ugovorima; nastupila je šteta.
Postoji osnovana sumnja da, kako bi prikrili takvo postupanje, u studenom 2016. godine navedene pozajmice nisu prikazali u kvartalnom izvješću o pojedinim ulaganjima za treći kvartal 2016. godine za fond, nakon čega su tako sastavljeno izvješće 11. studenoga 2016. dostavili.
Jutarnji list pisao je o tom slučaju, evo o čemu se radi:
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo otvorilo je 18. prosinca, kako doznajemo, novu istragu protiv većinskog vlasnika Agrokora Ivice Todorića.
Ova nova istraga odnosi se na zajmove koje je tijekom prošle godine investicijski fond Nexus Private Equity Partneri, preko svoje tvrtke Nexus Ulaganja, dao Agrokoru, a koje tužiteljstvo smatra nezakonitima. Osim Ivice Todorića, istragom su obuhvaćeni i njegov sin Ivan Todorić te predsjednik uprave Nexusa Marko Lesić i član uprave Krešimir Ružđak.
Prema optužbi, Ivicu i Ivana Todorića tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagatelja i protivno odluci Povjereničkog odbora, daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstva bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža.
Kazneno djelo
Agrokor je veći dio tih sredstava, ukupno 70 milijuna kuna, naknadno i vratio. No, 47,5 milijuna kuna ostalo je nevraćeno. Stoga tužiteljstvo tereti osumnjičenu četvoricu, ali i Nexus PEP i Nexus Ulaganja kao pravne osobe, da su počinili kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, te tako Agrokoru protupravno pribavili 47,5 milijuna kuna na štetu ulagača.
A ulagači su bili Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), Alianz ZB, PBZ Croatia osiguranje, Erste i Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te Croatia osiguranje.
Zanimljivo je da nadležno tužiteljstvo u ovom slučaju nije išlo u akciju privođenja osumnjičenih osoba i pretresa njihovih domova, već je istraga otvorena “redovnim putem”. Možda je na to utjecala i odluka Županijskog suda u osnovnoj istrazi u aferi Agrokor, kada su sve privedene osobe puštene da se brane sa slobode.
Kako doznajemo, Marko Lesić i Krešimir Ružđak već su prije otprilike mjesec dana bili na tzv. prvom ispitivanju u tužiteljstvu. Obojica su u nazočnosti svojih odvjetnika samo kratko negirali počinjenje kaznenih djela te nisu željeli iznositi svoje obrane. Ivan Todorić tek treba biti ispitan, dok je Ivica Todorić, kao što je poznato, nedostupan istražiteljima i pod ingerencijom je suda u Londonu.
Kako proizlazi iz rješenja o provođenju istrage koje je uručeno obranama, tijekom ljeta 2016. godine donesene su sve potrebne odluke, konačna odluka uprave Nexusa i Povjereničkog odbora, kako bi se putem posebno za tu svrhu osnovane tvrtke Nexus Ulaganja realiziralo ulaganje u Zagreb-Montažu. Međutim, umjesto u Zagreb-Montažu, osim iznosa od oko 6 milijuna kuna, šefovi Nexusa “uložili” su sredstva u Agrokor.
Jedan od ulagača, pored HBOR-a i spomenutih fondova, bio je i Konzum d.d. Zanimljivo je da su svi uplatili svoje ulagačke udjele sredinom srpnja 2016., dok je jedino Konzum svoj ulog, nešto veći od 22,5 milijuna kuna, uplatio Nexusu 17. kolovoza, odnosno upravo na dan kada je Nexus isplatio Agrokoru prvu pozajmicu praktično u istom iznosu od 22,5 milijuna kuna.
Nakon toga Nexus je od kolovoza do listopada prošle godine isplatio Agrokoru daljnje kratkoročne pozajmice u ukupnom iznosu od 95 milijuna kuna.
Namjenska sredstva
Pored nevraćenih 47,5 milijuna kuna, koje su inkriminirane ovom istragom, iz argumentacije tužiteljstva u istražnom rješenju mogu se razabrati sumnje da ni okolnosti pod kojima je vraćeno 70 milijuna kuna nisu bile posve “čiste”. Naime, u obrazloženju se navodi da je određeni dio tih sredstava Agrokor prethodno dobio iz drugog fonda pod kontrolom Nexus Private Equity Partneri, Nexusa FGS II, a koja sredstva su opet bila određena za drugu namjenu – ulaganje u Hotele Plat d.d. Taj dio, međutim, nije, barem za sada inkriminiran.
No, zato se Marko Lesić i Krešimir Ružđak dodatno terete za kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave, jer sporne pozajmice Agrokoru nisu prikazali u kvartalnom izvješću o pojedinim ulaganjima za treći kvartal 2016. koje su dostavili ulagačima. Tako su, smatra tužiteljstvo, pokušali prikriti opisano protuzakonito postupanje. I predstavnici HBOR-a i svih drugih ulagatelja potvrdili su istražiteljima da su tek u svibnju 2017. saznali za, po njima, nedozvoljene pozajmice Agrokoru. Tužiteljstvo navodi kako su osumnjičeni u svibnju 2017. izvijestili Povjerenički odbor o ovim pozajmicama “potaknuti napisima u medijima” dok u ranijim izvješćima o izloženosti Nexus fonda prema Agrokoru te pozajmice nisu spominjali.
Također se ističe da su osumnjičeni šefovi Nexusa bili upoznati s teškim financijskim stanjem u Agrokoru te da su naknadno poduzeli više radnji kako bi pokušali umanjiti štetu. Tako su, istaknuto je u rješenju, naknadno ugovarali kolaterale za nevraćene pozajmice u vidu založnog prava na poslovnim udjelima tvrtke Dalmarina u tvrtki Konsolidator, a u veljači 2017. su sklopili i ugovor o ustupu potraživanja sa Zagreb-Montažom.
Postupak nadzora
Iako su se Lesić i Ružđak branili šutnjom, tužiteljstvo u obrazloženju istražnog rješenja spominje njihova očitovanja koja su dali HANFA-i tijekom postupka nadzora te ulagateljima. Pritom se navodi kako oni ne spore opisano postupanje, ali tvrde da se radilo o dopuštenom pravnom poslu. Isticali su da su sporna novčana sredstva u tom trenutku bila višak likvidnosti, koja su pozajmljivanjem uz tržišne uvjete i odgovarajuće instrumente osiguranja nastojali povećati prihodom od kamata, piše Jutarnji.
