Evo kolike plaće suci i tužitelji zarade svaki mjesec i zašto se bune protiv objavljivanja imovinskih kartica

Najkasnije do 1. rujna iduće godine svi suci u Hrvatskoj i svi državni odvjetnici morat će na uvid javnosti dostaviti izvješće o svojoj imovini.

Također i o imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost. Tako će građani konačno znati sve o imovini onoga tko ih tuži i tko im sudi. No da im to baš nije pravo, čuli smo od niza sudaca i tužitelja u pripremi ove teme koji ne žele istupati javno, barem za sada, ali smatraju da je objavljivanje njihovih kartica klasično podilaženje javnosti jer, tvrde, objava tih kartica nema nekog posebnog smisla.

Kolike su im plaće

No za početak ove priče nije loše znati kolika je plaća sudaca i tužitelja trenutno u Hrvatskoj (bez staža i djece).
Tako sudac općinskog suda ili prekršajnog suda te zamjenik općinskog državnog odvjetnika imaju neto mjesečnu plaću od devet tisuća kuna, suci trgovačkog ili upravnog suda ima plaću od 9890 kuna, a sudac županijskog suda i zamjenik županijskog državnog odvjetnika plaću od 12.671 kunu. Suci Visokog trgovačkog, upravnog i prekršajnog suda imaju neto plaće od 15.601 kunu, dok suci Vrhovnog suda imaju za nijansu veću plaću od sudaca tih triju specijaliziranih sudova, dok je Ustavni sud sui generis i ustavni suci su državni dužnosnici.

To su okvirni iznosi primanja sudaca bez staža i djece pa je normalno da stariji suci zarađuju i po dvije-tri tisuće kuna više od ovih definiranih iznosa, pogotovo ako imaju djecu. Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, koji je i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, kaže nam: “Ne postoji međunarodni standard koji traži ili preporučuje objavu imovinskih kartica na mrežnim stranicama. U Republici Hrvatskoj imovinske kartice sudaca su dostupne svima koje to zanima, što uostalom potvrđuje i praksa odobravanja uvida u iste i njihove objave u različitim medijima u zadnjih nekoliko godina.
Svrha uvođenja imovinskih kartica je sprječavanje i moguće otkrivanje sukoba interesa, a čini nam se da je ta svrha postignuta. Upravo zbog toga nam se čini da nema potrebe mijenjati sustav koji funkcionira i time povećavati populistički pristup nečemu što nije problem u praksi. Posebno navodimo da su imovinske kartice uvijek dostupne svim državnim tijelima, Poreznoj upravi, koji uz Državno sudbeno vijeće mogu kontrolirati točnost podataka u imovinskim karticama sudaca”, ističe Kontrec. U Hrvatskoj je trenutno 1790 sudaca, a njih 1165 su članovi ove Udruge, pa Kontrecov odgovor jasno definira da najmanje dvije trećine hrvatskih sudaca misle isto kao i njihov predsjednik.

Što se time dobija?

Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić nam o ovoj temi govori sljedeće:

– Kad vidite ovo što se događa na Trgovačkom sudu u Zagrebu vezano uz jednu sutkinju i stječajnog upravitelja o mogućem nerazmjeru imovine, naravno ako je to točno, ispada da bi se trebalo kontrolirati doslovce sve. Ipak, mislim da javna objava imovinskih kartica sudaca i tužitelja nije neko rješenje koje će poboljšati rad pravosuđa ni bitno promijeniti njegovu percepciju u javnosti. Stvara se percepcija da je to neka velika “reforma” i da će se time bitno poboljšati stanje u pravosuđu. Mislim da je to potpuno pogrešno. Ako netko, govorim hipotetski, od sudaca ili tužitelja uzme mito za neke svoje odluke, potpuno je logično da on taj novac neće prijaviti ili provući kroz svoje javno dostupne podatke. Najveća većina sudaca i državnih odvjetnika nema plaću niti deset tisuća kuna, i postavlja se pitanje je li to plaća zbog koje vam svatko može vidjeti imovinu, vašeg bračnog druga, adresu stanovanja i slično. Nisam siguran da je dobro da svaka stranka ima uvid u to što raspravni sudac i njegova ili njezina obitelj imaju.

Druga je stvar sa sucima Ustavnog suda, koji se biraju na osam godina, koji su državni dužnosnici i koji i nisu dio pravosuđa. Njihove kartice su javno dostupne i tako treba ostati. Možda bi se moglo razmisliti o primjeni sličnog rješenja i na suce Vrhovnog suda, za koje se iz više razloga može naći opravdanje da im kartice budu javno dostupne, među ostalim i to što ne sude u javnim raspravama. Poboljšanje stanja u pravosuđu zahtijeva puno više rada od puke kozmetike kao što je javna objava sudačkih kartica. Dakle, ne bih mijenjao postojeća rješenja, ali bih pooštrio kontrolu Porezne uprave nad sudačkim i tužiteljskim karticama – rekao je Miljenić.

No ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je intenzivno krenuo u pripremu mini reforme pravosudnog sustava kojom će se mijenjati četiri zakona, a za ovu priču su najbitnije izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i novi Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću.

Slučaj Maje Šupe

Ministarstvo pravosuđa u javnu je raspravu već pustilo prijedloge izmjena i dopuna ovih četiriju zakona, nakon čega se ide s prijedlogom u Sabor, a kad prijedlog prođe saborska čitanja, Zakon bi se trebao donijeti do 1. rujna 2018. godine, kada će novi Zakon o sudbenom vijeću stupiti na snagu, a imovinske kartice svih sudaca bit će objavljivane i ažurirane na internetskoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a tužitelja na stranicama Državnoodvjetničkog vijeća.
Naime, prema još uvijek važećem zakonu, ti su podaci bili dostupni jedino na pojedinačni zahtjev koji sadržava svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka (sjetite se objave imovinske kartice šibenske sutkinje Maje Šupe koja je sudila Tomislavu Horvatinčiću ili objave imovine Đure Sesse kada se kandidirao i prošao na izborima za predsjednika Vrhovnog suda).
No objava tih podataka je imala i jednu dosta nejasnu sintagmu o “načelu razmjernosti” ili, u prijevodu, zašto ti podaci koje netko traži služe i je li veća korist ili šteta koja će nastati nakon davanja i nakon objave takvih podataka.

Kartica mjesec nakon dolaska na dužnost i mjesec nakon odlaska

Prema novom Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, suci će u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost Vijeću morati podnijeti izvješće o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.
Suci će tijekom mandata morati prijaviti i sve bitne promjene u imovini barem jednom godišnje, a 30 dana nakon prestanka dužnosti suci će također morati podnijeti izvješće o svojoj imovini.

Kontra sukoba interesa

Navedene izmjene predlažu se radi jačanja transparentnosti i nepristranosti te sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti, objašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa, a u javnosti očito misle ipak malo drukčije, piše Slobodna.

Facebook Komentari