VIDEO Esih: Cinkaroši i denuncijatori, oni isti koji već desetljećima razapinju Hrvatsku na stup srama; Izmijenjen Zakon o minimalnoj plaći i donesen “Hreljin zakon”

Glasovanjem o raspravljenim točkama, Hrvatski sabor će zaključiti aktualnu sjednicu i redovno jesensko zasjedanje, a saborska stanka traje do 15. siječnja.

Posljednjeg dana rada Sabora u jesenskom zasjedanju zastupnici bi trebali glasati o raspravljenim točkama, no zasad to nije moguće jer im se pokvario sustav za elektronsko glasovanje.

“Stanka će nam dobro doći jer nam je malo u kvaru sustav elektronskog glasovanja. Procjena je da će biti potrebno oko 45 minuta da se sustav popravi”, najavio je Gordan Jandroković na početku sjednice, a prije proglašenja već tradicionalne stanke.

A stanku je zatražila Bruna Esih (Neovisni za Hrvatsku) kako bi rekla koju o “cenzuri koja se provodi zadnja dva tjedna od strane Facebooka”. Goran Aleksić (SNAGA) zatražio je stanku nakon koje će govoriti o slučaju franak u Grčkoj. HDZ-ova Ljubica Lukačić najavila je govor o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a HNS-ov Stjepan Čuraj o energetskoj i toplinskoj opskrbi Osijeka.

Manje maštoviti bili su SDP-ovci i Mostovci, čiji su zastupnici zatražili stanku kako bi progovorili o aktualnoj političkoj situaciji, javlja dnevnik.hr.

U dosadašnjem tijeku sjednice saborski zastupnici izmijenili su Zakon o minimalnoj plaći, kojim se jasno propisuje da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, isplaćuju na plaću. Nadalje, donijeli su i tzv. “Hreljin” zakon, koji će omogućiti isplatu dodatka na mirovinu koji već tri godine ne primaju osiguranici Royal osiguranja, njih 3860. Mirovine će im se početi isplaćivati od 1. ožujka 2018., a do kraja 2020. dobit će i zaostatke za prethodnih nekoliko godina. Vladina je procjena da će u 2018. za to trebati 35,3 milijuna kuna, a u 2019. i 2020. godini 42,3 milijuna kuna.

Vlada je prošli četvrtak uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.

Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci. U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine tako povećati s 3.276 kuna na 3.439,80 kuna, što je 2.752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3.839,47 kuna na 3.735,62 kuna.

Oporbeni amandamani, od kojih su najbrojniji bili oni SDP-ovi odreda su odbijeni. “U zakonu niste definirali iznos minimalne plaće. Naš prijedlog je bio da ona iznosi 60 posto minimalne plaće. Pokušavate uvjeriti ljude da je moguće živjeti od 2.700 kuna. Cijelim zakonom kažnjavate oni koji su isplaćivali veće plaće a nagrađujete one koji su isplaćivati crkavicu”, poručio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

Sabor je donio i zakone o strateškim investicijskim projektima, o pružanju usluga u turizmu, izmijenio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakon o radiološkoj i nukleranoj sigurnosti, dok je u drugo čitanje poslao izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju.

Govoreći o tome da se cenzura provodi na facebooku Esih je rekla da se ne radi samo o automatskom postupanju facebooka već o unaprijed smišljenoj, organiziranoj i sustavno provođenoj akciji određenih skupina iz RH koje se ne mogu nikako pomiriti s drugačijim mišljenjem te koriste nimalo ne namjerne greške u sustavu facebooka, te pokušavaju gušiti slobodu izražavanja u Republici Hrvatskoj. Zloćudno i sustavno prijavljivanje određenih objava rezultiralo je time da je facebook onda te iste ili izbrisao ili blokirao profile i stranice.

Cinkaroši i denuncijatori, oni isti koji već desetljećima razapinju Hrvatsku na stup srama, koji su izravno doprinijeli Haškoj i drugim presudama i koji su generala Praljka naveli da ispije otrov žele nas očito vratiti u mračno doba Jugoslavije, doba cenzure, doba jednoumlja i ovo smatram da nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj, kazala je Esih.

Nemamo samo mi u Hrvatskoj slučaj “Franak”, već ga ima i Grčka. Ima ga i Francuska i Slovenija, ali je u Grčkoj to slično kao i kod nas, rekao je Aleksić. U Grčkoj su pokrenute tri kolektivne tužbe protiv banaka koje su ugovarale valutnu klauzulu, švicarski franak. Mogu za zadovoljstvom priopćiti javnosti da su ove godine donesene tri prvostupanjske presude u tim procesima i u svima su banke proglašene krivima, dužnici su u pravu, tužbe su usvojene. Obrazloženje zašto je valutna klauzula CHF ništetna bila je otprilike: dužnici nemaju specijalna znanja koja su potrebna za ugovaranje takve jedne valutne klauzule kao što je švicarski franak. Krediti s tom klauzulom su kompleksi financijski proizvodi. Ne radi se o nekom jednostavnom kreditu. Službenici banaka koji su ugovarali takve kredite nisu licencirani za takav posao. Prema grčkim zakonima službenici u bankama za takve komplekse poslove moraju imati licence, izjavio je među ostalim Aleksić.

Marko Vučetić (MOST) rekao je da je u Crnoj Gori počeo skandalozan proces – da se obilježavanje kola svetog Tripuna i Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice otrgnu od onoga što je njoj pripadajuće. Crna Gora je otpočela s procesom uvrštavnja bokeljske mornarice na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, ali na način da se negira ovaj hrvatski početak i bitni hrvatski identitet Bokeljske mornarice. Ovo je za Hrvatski sabor i hrvatsku kulturu dramatičan trenutak preko kojega mi ne smijemo preći, rekao je Vučetić.

Nakon predviđene stanke Sabor će nastaviti s glasovanjem o raspravljenim točkama dnevnog reda. Time će Sabor zaključiti aktualnu sjednicu i redovito jesensko zasjedanje. Saborska stanka traje do 15. siječnja.

Na sjednici započetoj početkom studenoga zastupnici su odradili opsežan dnevni red, raspravili brojne zakone i odluke. Potvrdilo se da Vlada premijera Andreja Plenkovića uživa povjerenje Sabora, kao i ministrica demografije Nada Murganić.

Sabor je izabrao novu pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević te donio Državni proračun za iduću godinu. Donio je i novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, lex šerif i novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, piše HRT.

Facebook Komentari