1.3 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Ne može konobar naučiti kako se nosi tacna gledajući Powerpoint prezentaciju, to...

Ne može konobar naučiti kako se nosi tacna gledajući Powerpoint prezentaciju, to je nemoguća misija

Zbog manjka kvalificiranih radnika Hrvatska mora uvoziti strance, za koje je u idućoj godini odobreno čak 31.000 dozvola. Što donose izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju, kada ćemo uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada, kako motivirati mlade da se odluče za strukovna i obrtnička zanimanja? Na ta su pitanja u radijskoj emisiji ‘U mreži Prvog’ govorili pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i Božo Pavičin, savjetnik u Uredu predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prskalo je govorio o strukovnoj izobrazbi. Rekao je da je ono posljednjih 30 godina bilo znatno zapostavljeno i sada je došlo vrijeme da se promjene moraju početi raditi jer je svijet otišao naprijed, mi stojimo tu gdje smo bili prije 30, 40 godina i sad smo ostvarili zakonsku osnovu – izrađena je strategija znanosti i obrazovanja. Ona je donesena i Vlada ima svoj program 2016.-2020. gdje iznimno veliku važnost daje strukovnom obrazovanju i uvođenju dualnog obrazovanja i ovih je dana upućeno u saborsku proceduru i donošenje zakona o strukovnom obrazovanju. To je nešto što trebamo napraviti da bismo mogli naše strukovne škole značajnije pripremiti za uključenje u tržište rada jer je pred nama velika borba za tržište, posao, za kvalitetnu radnu snagu. Sve stvari koje radimo radimo da bi Hrvatska kroz svoj obrazovni sustav odgovorila na potrebe tržišta rada, pojasnio je.

Prskalo je rekao da su ključne izmjene zakona bile da se pokušaju u što kraćem vremenu ekipirati strukovne škole u smislu da se škole opreme, da se nastavnici educiraju, da se uvedu nove tehnologije, da se značajnije promijene nastavni planovi i programi – izrada novih strukovnih kurikuluma, izrada novih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija – onih kvalifikacija koje su potrebne svijetu rada.

Ranogajec smatra da je ovo dobar put kojim se krenulo – prvi put smo svi partneri – Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo obrazovanja, jedna i druga komora. Posebno se veseli što će se i HGK priključiti tom procesu strukovnog obrazovanja. Obrtnici 22 godine nose strukovno obrazovanje na svojim leđima. Pokazali smo da smo društveno odgovorni da brinemo o budućnosti hrvatskog gospodarstva, rekao je.

Trebamo mladog, kompetentnog čovjeka sa znanjem u struci i to je ključno, a to može postići jedino praksom. Praksa može djelomično biti u školi ali one nisu dobro opremljene, no na dobrom smo putu da škole postanu i centri kompetencije, one koje će imati uvjete. Zato u realnom sektoru, u licenciranoj radionici s mladim ljudima moraju raditi mentori – oni su ti koji na njih moraju prenijeti sve tajne zanata. Izmjene zakona su naravno potrebne da bismo uopće mogli krenuti na put stvaranja naših sustava stvaranja strukovnog obrazovanja jer smo nemoćni bez tih izmjena zakona. Problem koji se događa kod učenika na praksi je to što on smije tamo biti do 20 sati, tako je pisalo, a sada mijenjamo na 22 sata. Naime, imali smo apsurd – netko tko uči za konobara smije posluživati do 20 sati, a nakon toga ide na drugu stranu šanka i smije do 23 sata biti kao gost. To su apsurdi i zahvaljujem ministrici Divjak koja je to zajedno sa timom ljudi vidjela da to nije dobro i to mijenjamo, produljujemo školsku godinu za dva tjedna, praktični dio nastave što je sukus svega. Ne može konobar naučiti kako se nosi tacna gledajući Powerpoint prezentaciju, to je nemoguća misija, zaključio je Ranogajec.

Govoreći o praksi, Ranogajec je rekao da trenutačno imamo dva modela – klasični model u kojem je samo 400 sati prakse kroz jednu godinu i imamo jedinstveni model obrazovanja u kojem ima prko 900 sati prakse. Problem nastaje kada se tvrdi da nema dovoljno licenciranih radionica i tu očekuje da se uključi i HGK.

Ravnatelji u ovakvim situacijama, pojasnio je Ranogajec, donose odluke da se radi po klasičnom modelu. Praksa se smanjuje, povećava se teorijski dio, ali tvrdi da u teoriji nitko ne može uspjeti – u teoriji znam zavarivati, u teoriji će mi se elektroda zalijepiti. Moramo osigrurati da mladi ljudi dođu u realni sektor, da dođu u obrtničke radionice nakon što su pripremljeni u prvoj godini u velikom dijelu oko zaštite na radu i niz drugih stvari koje moraju proći u školama. Kada dođu u realni sektor, želimo da budu u komadu na praksi 7, 15 dana. Imamo problem što mladi ljudi dođu u ponedjeljak u stolarsku radionu i ugleda komad drveta i tako svaki ponedjeljak gleda neki komad drveta, a ne vidi da je to u petak stol, stolica, ormar. Ne može zavoljeti svoju struku ako ne zna što će njegove ruke napraviti, poručio je.

Pavičin je rekao da je prirodno da se HGK uključi u proces strukovnog obrazovanja. Intenzivno radimo da se uključimo u taj proces i nudimo se da preuzmemo ulogu kakvu imaju gospodarske komore u Austriji, Njemačkoj. Kazao je da je problem s trogodišnjim i četverogodišnjim strukovnim školama taj što oko 40% učenika ide u četverogodišnje, a oko 90% tih učenika se upisuje na fakultet. Nakon završetaka tih škola bi veći postotak djece bi trebao završiti na tržištu rada, no oni idu većinom na fakultete. Zbog potrebe za 30.000 radnika, osluškujemo potrebe naših gospodarstvenika na način da osiguramo za vrijeme školovanja, da učenici dolaze u firme i da tu ostaju, da ne odlaze u Njmačku, dodao je.

Istakuo je da je u 2/3 trogodišnjih zanimanja pad za više od 50% u posljednjih 5,6 godina. Riječ je o 62 zanimanja poput kuhara – u 2008. je upisano 3864, sada samo 496; stolara ove godine ima 0 upisanih. To su veliki problemi s kojima se suočavamo. Nažalost, smatra da bi mogli privući djecu u ta zanimanja i upravo modelom da oni budu više na radnom mjestu, da oni to zavole. Također smatra da bi trebali dobiti i nekakvu naknadu, pa makar i od 500 kuna, njima u toj dobi to nešto znači, to bi ih moglo privući, a zadržati bi ih moglo to što vide u stvarnom radnom procesu gdje su pak ključni mentori koji bi ih trebali zainteresirati za taj posao i pokazati mu da to nije slabo plaćeno zanimanje.

Prskalo obilazi strukovne škole po Hrvatskoj kako bi vidio stvarno stanje na terenu. Kada dođete u škole, situacija je depresivna, tehnologija je stara barem od 30 do 40 godina, a mi se nosimo s digitalnim vremenom, sa jednim velikim pomakom u tehnološkom svijetu i on mora doći u škole. Cijeli sustav pokušavamo postaviti da on bude provediv, da bude realan, da odgovorimo na potrebe tržišta rada, ali da i škole osnažimo. Zakon nam je važan kako bismo mogli izvrsno osnažiti te sstrukovne škole. Želimo kroz kvalitetniju pripremu o strukovnim školama napraviti da više nema uvoza radne snage, kazao je.

Pojasnio je kako nije samo financijska potpora važna, bitna je i važnost, treba dati čast ljudima koji to rade i učenicima. Smatra da se Hrvatska treba okrenuti strukovnom obrazovanju, moramo raditi korak po korak, unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja, a to možemo na način da se ovaj zakon prihvati. Radimo izuzetno velike napore, ne radimo zakon zbog Ministarstva obrazovanja, radimo za sudionike u sustavu, ali sustav mora biti takav da te rezultate moramo i vrlo brzo osjetiti, poručio je. Smatra da bi se već iduće školske godine to moglo već osjetiti.

Prijeti nam dosta velika katastrofa da neće više biti radne snage, za nju se bore Nijemci, Austrijanci, u cijelom ovom bazenu ovdje za 4,5 godina neće biti radne snage, morati ćemo ju uvozit. Ako ne uložimo u strukovne škole, imat ćemo još veći problem. Moramo promišljati o svojoj budućnosti na način da opremimo škole jer netko sutra mora naše mirovine zaraditi, da bi cijeli sustav bio stabilan, moramo taj ulaz imati zdrav i stabilan, zaključio je Prskalo.

Ranogajec je rekao učenici trebaju moći dodatno naučiti neke stvari u centrima kompetentnosti, ono što ne mogu u samoj radionici na praksi. Na takav način treba stvoriti materijalnu osnovu u školama koje imaju prosstora da će se moći nadograđivati. Stvoriti samo centar i ostaviti da to 10 ili 15 godina bude na toj razini bez ulaganja u novu tehnologiju ne znači ništa, kazao je.

Najnovije

Još iz rubrike