U Haagu se održava žalbena rasprava u vezi s oslobađajućom presudom za ratne zločine vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju.
To je prvo suđenje na Mehanizmu za Međunarodne kaznene sudove koji ima priliku ispraviti neke nelogičnosti i nepravde Haškog suda za bivšu Jugoslaviju – npr. osuditi nekoga iz Srbije gdje su se kovali svi ratni planovi za stvaranje tzv. Velike Srbije na razvalinama bivše federacije.
Za zločine počinjene u Hrvatskoj najzanimljiviji će biti ponovljeni postupak protiv bliskih Miloševićevih suradnika Stanišića i Simatovića, ali i ovaj žalbeni postupak Vojislavu Šešelju.
Šešelj je bio glasnik smrti. Njegove su postrojbe dolazile organizirano kamionima u hrvatska sela u Hrvatskoj i Vojvodini i bošnjačka sela te govorili “idite odavde ili umirete”. No, međutim Haški sud u svojoj prvostupanjskoj oslobađajućoj presudi nije to protumačio kao protjerivanje, deportacije ili poticanje na ratne zločine, nego je Šešeljeve riječi protumačio kao verbalni delikt. Zaključio je da se ne može ostvariti uzročno-posljedična veza između njegovih takvih brutalni govora i ono što se poslije događalo – ako ljudi nisu otišli, bili su masakrirani.
Šešeljev prvostupanjski postupak bio je jedan od najbizarnijih postupaka na Haškom sudu. Njega je sud prije tri godine pustio na slobodu iz humanitarnih razloga jer su tvrdili da je u kasnom stadiju karcinoma te da ima svega nekoliko mjeseci života. Tri godine poslije ne samo da je živ, nego i djeluje na istim onim pozicijama s kojima je bio jedan od pokretača zločina na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih godina.
Glavni tužitelj Brammerz rekao jučer u Washingtonu da će ovaj Haški sud postati i već je – simbol pravda za žrtve u bivšoj Jugoslaviji. Za mnoge od njih on to i nije, piše Branimir Farkaš, HRT.
Haag pustio srbijanskog udbaša Frenkija Simatovića na slobodu
