Više me iznenadilo objašnjenje koje je išlo uz njegov potez. Dok je trajala zadnja Vlada, odnosno Most u njoj i posebno nakon toga, upravo je Vlaho Orepić često bio onaj koji je nosio “špic” te konfliktne, jurišne politike. Ovakvu politiku koja bi pokušala biti nekonfliktna da on promiče, to je pozitivno iznenađenje, rekao je u Studiju 4 novinar i publicist kojeg su svojedobno nazivali strategom Mosta – Ivica Relković.
Bivši Mostov ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić jučer je postao i bivši Mostovac.
“Nepotrebnu konfliktnu politiku želi zamijeniti jasnom, korisnom, životnom politikom’, poručio je Orepić na rastanku od Mosta, a bivšim kolegama njegova poruka i nije bila pretjerano jasna.
Nije lagano vlast zamijeniti oporbom, rekao je Ivica Relković jer se u oporbi ideje i odnosi raslojavaju. I Mostu, ali dijelom i SDP-u i HSS-u dogodio se odlazak u “živi zid”. Oni svi kao da su otišli u “živi zid”, kao da su svi željeli politiku konflikta, politiku sukoba s vladajućima, računajući da će to u biračkom tijelu donijeti dodatnu vrijednost s čim mogu računati ne na sljedećim izborima nego da će ti izbori biti što prije, da padne Vlada, rekao je Relković. Smatra da će se Most po prvi puta mora suočiti s pitanjem kako biti konstruktivna oporba, a to nije nimalo lako.
Korak u nacionalnu politiku za mnoge je bio prebrz, smatra Relković. Većina vodećih članova Mosta nije se poznavala niti surađivala na lokalnim izborima nego tek na pripremi za izlazak na parlamentarne izbore. Ja mislim da je Most u velikom problemu kako definirati svoje politike. Oni ne samo da trebaju biti destruktivni nego i konstruktivni. Treba pronaći način kako biti konstruktivan u situaciji kada nasuprot sebe imate vladajuće s kojima si se dva puta razišao, istaknuo je Relković.
Taj problem nije samo u Mostu, ističe Relković, nego u cijeloj oporbi koju je nazvao protestnom. Iako su se možda birači razočarali u „treći put“, on će se uvijek tražiti, rekao je. „Ono što mi imamo među ljudima koji se javljaju u Saboru nisu najjača politička imena kako bi ih ja volio vidjeti. To su dosjetke i čiste situacije populizma. A sad ću reći nešto paradoksalno – u Hrvatskoj se više ne traži populizam, dodao je Relković. Smatra da stranka koja nametne sljedeću treću opciju kao populizam neće uspjeti jer se u Hrvatskoj traži ozbiljnost.
Preferencijalno glasovanje je dobar put, ali je pitanje koliko dugo treba da se kroz stranke pojavi dovoljno kvalitetna imena, rekao je Relković. Analizirao je i snagu Anke Mrak Taritaš kao primjer političarke koja je na posljednjim izborima dobila veliki broj tih glasova. Relković je istaknuo i kako se u Hrvatskoj ne zna tko je čelnik oporbe. Rejting Živog zida i ostalih stranaka ne pokazuje što će biti na parlamentarnim izborima nego samo pokazuje da u oporbi ne postoji jaka, snažna vizija “trećeg puta”, rekao je Relković.
