PRIJENOS Nakon stanki živo se raspravlja o minimalcu: To što danas nema ministra pokazuje da ga baš briga za sirotinju

Današnja sjednica Sabora počela je sa šest zahtjeva za stankom. Između ostalog, Miro Bulj tražio je stanku zbog zakona o regionalnom razvoju. Gordan Maras tražio je stanku zbog problema u gradu Zagrebu “gdje gradonačelnik neopravdano tolerira dug Konzumu i Agrokoru”. Zastupnik Goran Aleksić želi gvoriti o presudi protiv Addiko banke. Željko Glasnović želi govoriti medijskoj blokadi.

Hrvatski sabor o minimalnoj plaći

Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o Vladinom prijedlogu da se izmijeni Zakon o minimalnoj plaći slijedom čega bi se i rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3.276 kuna na 3.439 kuna, što je 2.752 kune neto.

Prelazi se na dnevni red. Prva točka je konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći. Arsen Bauk pobunio se jer u raspravu nije uvršten njihov prijedlog zakona. Nakon toga državna tajnica Majda Burić dala je dodatno pojašnjenje zakona.

“Pred nama je Zakon o izmjeni zakona o minimalnoj plaći. Predmet zakona je uređenje sustava minimalne plaće, a osobitno način utvrđivanja minimalne plaće. Budući da je zakon u primjeni više od 4 godine i s obzirom da je uočeno da je dolazilo do poteškoća, izmjenama se predlaže ukloniti uočene nedostatke”, rekla je.

“To što danas nema ministra pokazuje da ga baš briga za sirotinju koja često ide gladna na spavanje da bi prehranila djecu. Ovaj zakon ne podiže minimalnu plaću jer to nigdje ne piše. Ovim zakonom kažnjavate poslodavce koji su isplaćivali veće plaće. Ovaj zakon je još jedna u nizu mjera vlade koja otima siromašnima da bi dala bogatima”, rekao je Davor Bernardić.

Državna tajnica rekla mu je da je Vlada vrlo odgovorna i da promišljaju o svemu te jako brinu o mininalnoj plaći. Podsjetila je da je od 2013. do 2016. minimalna plaća podignuta za 135 kuna, dok je u samo jednoj godini porasla za 319 kuna.

Stanke

Nakon stanke prvi je govorio Miro Bulj.

“Protekli tjedan raspravljali smo o zakonu o regionalnom razvoju. Tijekom rasprave govorili smo da je izmjena zakona napravljena kozmetički, populistički i zbog toga ga Klub Mosta nije podržao”, rekao je Bulj.

“Zamislite Drniš je ušao u razvijena područja. Prazan grad, spaljena zemlja. Zadarsko zaleđe, šibensko-kninsko…sramotno da se na taj način odnosimo prema tim krajevima. Mladima šaljemo poruku odlazite. Poruka izmjene bila je da u sljedeće tri godine iseli još više stankovnika. Ovo je jedna mjera koja je donesena protiv demografije, protiv poruka koje šalju i Predsjednica i stručnjaci. Ovim zakonom ste napravili gore nego donesenim 2014.”, rekao je Bulj.

Boris Milošević govorio je u ime Kluba SDSS-a.

“Tražio bih stanku kako bih obilježio donošenje ustavnog zakona o nacionalnim manjinama prije 15 godina. Pravni položaj manjina temelji se na Ustavu”, rekao je.

– Željko Glasnović poručio je da “istina u Hrvatskoj postaje hereza”.

“Govorio samo ovdje 50 puta zašto ne postavljamo prava pitanja u Saboru. Ako se brzo ne probudimo i provedemo reformu pravosuđa, ako ne pokrenemo brze reforme, ne volim tu riječ reforme, to je iz bivšeg sustava…”, govorio je Glasnović.

Nabrajao je događaje koji su prema njemu trebali biti bolje medijski popraćeni.

– Za govornicu je stao Goran Aleksić.

“Imamo najnoviju presudu iz Zadra protiv Addiko banke koja tužiteljici 2.405 eura i pripadajuće zatezne kamate zbog nezakonito naplaćene izlazne naknade . Govorio sam i prije da su izlazne naknadae nezakonito ugovarane”, rekao je Aleksić.

“Mi svi ovdje dopuštamo da banke nezakonito pelješe građane. Banke na raznim naknadama zarađuju milijarde kuna”, rekao je Aleksić.

“Što je to zakonodavna vlast ako sluša samo ono što joj servira vlada. Mi nismo zakonodavna vlast, mi smo mašinerija vlade. Uistinu ne vidim svrhu postojanja zakonodavne vlasti koja nema nikakvu vlast”, rekao je i još jednom ponovio da banke pelješe građane. Zahvalio je sudovima što dobro rade svoj posao.

– “Sazvali smo stanku da upozorimo da se u Zagrebu i dalje prema javnom novcu ne odnosi na ispravan način i na način da se transparentno upravlja financijama grada Zagreba. U ovom trenutku Zagreb potražuje od Agrokora 104 milijuna kuna i gotovo pa ništa se nije napravilo da se taj novac naplati, da se ti novci iskoriste za ono što građanima treba. Ljudi u Kozari putu nemaju niti vrtića niti društvenog doma niti ičega. Sa 104 milijuna kuna bi se moglo napraviti desetak vrtića i nekoliko društvenih domova. Postavlja se pitanje zašto Bandić ništa ne čini da naplati taj novac? Zbog čega Grad ignorira mogućnost naplate tih novaca? Konzum je Plinari dužan preko 7 milijuna kuna. Kada građani ne plaćaju plink isključi im se plin i kreće ovrha, a Agrokoru se unatoč dugu nastavlja isporuka”, zapitao se u Saboru Gordan Maras.

“Bandiću prestani financirati Agrokor. Za novac koji Agrokor duguje Zagrebu napravi vrtiće i društvene domove gdje je to potrebno. Nemoj od građana raditi idiote. Građane sada najviše zanima kako da dobiju vrtić, školu… Nemoguće je da jedan zagrebački kvart s preko 10 tisuća stanovnika nema vrtić ni školu. Nevjerojatan je podatak da čak i Zagreb Parking ima potraživanja od preko milijuna kuna. Građani čim ne plate kartu pod brisač dobiju dnevnu kartu”, rekao je Maras.

Facebook Komentari