Grmoja: Agrokor može koštati Plenkovića poraza na parlamentarnim izborima

Kada smo ovoga tjedna dogovarali intervju s Nikolom Grmojom, nismo ni slutili da će upravo “Spektar” Slobodne Dalmacije postati povod za novu epizodu bitke između oporbe i vladajućeg HDZ-a, piše Slobodna.

Politička je scena posljednjih dana, doduše, uzavrela. Nastojanje HDZ-a da eutanazira rad Istražnog povjerenstva za “Agrokor” pokrenulo je lavinu. Lupalo se tablicama po parlamentarnim klupama, prozivalo, kritiziralo, čak i beštimalo, sve u pokušaju da se HDZ prokaže kao stranka koja, gušenjem Istražnog povjerenstva, želi sakriti istinu o “Agrokoru”. Ni HDZ-ovci nisu ostali dužni. Emitirale su se Tuđmanove antologijiske izjave o crvenim, žutim i zelenim vragovima, a umjesto o “Agrokoru”, raspravljalo se o proračunu.

U ozračju očito dovoljno zagrijanom da i mala iskra izazove požar, ni dan poslije duhovi se nisu uspjeli smiriti. Prijepor je ovoga puta izazvao Grmojin odlazak iz sabornice. Politički tajnik Mosta, član Istražnog povjerenstva o “Agrokoru” i jedan od najglasnijih kritičara Vlade Andreja Plenkovića, predložio je osnutak novog istražnog povjerenstva koje bi se bavilo svim oko “Agrokora” osim onim što istražuje DORH. Nakon toga, Grmoja je ustao iz svoje zastupničke klupe i krenuo na dogovoreni intervju za “Spektar”. Predsjednik parlamenta Gordan Jandroković ukorio ga je da “ne može dobacivati i onda izlaziti van iz sabornice”, na što ga je Grmoja upozorio da mu je “ovo zadnji put da propituje razloge njegova izlaska iz sabornice”. Jandroković je zatim Grmoju upitao prijeti li mu on to, a Grmoja ne bi bio Grmoja da nije odgovorio – potvrdno. Odmah su reagirali HDZ-ovci i Mostova zastupnika optužili za kazneno djelo prijetnje. Grmoja je obećao da će se ispričati Jandrokoviću i klečati na kukuruzu kada se Plenković ispriča zbog Ive Sanadera, Fimi medije, Zlatnog rata i prikrivanja istine o “Agrokoru”.

– Ovaj vaš intervju koštat će me glave – odmah se s vrata prostorija Kluba zastupnika Mosta u prizemlju zgrade Hrvatskog sabora našalio Grmoja, uvjeren da HDZ gasi Istražno povjerenstvo u strahu od tajni koje bi njegovim radom mogle izaći na vidjelo. Grmoja je, uostalom, prošloga vikenda prvi javno objavio da HDZ planira prekinuti parlamentarnu istragu o “Agrokoru”.

– To je bio njihov plan od početka, a HDZ-ovci su se i u Vukovaru i u Škabrnji hvalili da će Povjerenstvo ovoga tjedna biti ugašeno. Odmah sam na Facebooku objavio što spremaju. Znali su koja će biti odluka i kakvo će biti rješenje, i očito su bili jako sretni zbog toga.

Situacija je doista došla do usijanja. Ovoga je tjedna jedan poslanik u Narodnoj skupštini Srbije gađao predsjednika jednog parlamentarnog odbora računalnim mišem u glavu, nezadovoljan što mu nije dao riječ. Jesu li i hrvatski zastupnici na korak od fizičkog obračuna?

– Osobno sam čovjek koji se nikada ni s kim nije fizički sukobio i ne vjerujem da bih se doveo u neku takvu situaciju. Što se tiče izlaganja, tu nikoga ne štedim. Takav sam. Srčan i žestok, ali nikad nijednog kolegu ne bih napao. Takav karakter i srčanost može biti mana u politici, ali baš iz tog razloga su me mostovci predložili u Povjerenstvo jer znaju da se ne dam zastrašiti i da idem do kraja.

Opozicija se, nakon HDZ-ova manevra s povjerenstvom, ipak koordinirala…

– Mi smo imali sastanak na kojemu smo se dogovorili što napraviti nakon što se HDZ nije pojavio na sjednici povjerenstva. Nakon što su rekli da povjerenstvo automatizmom prestaje s radom i nakon što su stručne službe Sabora zvale svjedoke koji su se već pojavili u Zagrebu da idu kući jer neće biti sjednice, tajnik Sabora naložio je stručnim službama, vjerojatno po nalogu predsjednika Sabora, da Istražnom povjerenstvu u srijedu ne budu na raspolaganju. To je zahtijevalo određeni odgovor oporbe.

Mi i SDP? Nema govora

Nastupili ste jedinstveno. Rađa li se to neka koalicija?

– Sad kolege iz HDZ-a, to im je nova taktika, imputiraju da je to neka koalicija. Mi se u puno stvari ne slažemo sa SDP-om. Osobno sam inzistirao na odgovornosti i SDP-ovih ministara, Slavka Linića i ostalih, za “Agrokor”. U tom smislu nema govora o koaliciji.

Ovo je, dakle, bio ad hoc dogovor u vezi s povjerenstvom?

– O povjerenstvu se slažemo i zato smo postigli dogovor. Isto tako ćemo sutra podržati neki kvalitetan prijedlog HDZ-a. Podržali smo neke prijedloge oporbe, a neke nismo, poput zakona koji je predložio bivši SDP-ov ministar Siniša Varga jer smatramo da nije dobar.

Zašto je HDZ-u u interesu da povjerenstvo o “Agrokoru” ne nastavi s radom?

– Oni tvrde da Povjerenstvo po zakonu treba biti ugašeno. Ako im je stvarno stalo do istine, a ne žele kršiti zakon, kako oni tvrde, imaju priliku osnovati novo povjerenstvo. I to hitno, kao što je hitno donesen “lex Agrokor”, kako bi se spasila radna mjesta. Interes javnosti da sazna istinu o “Agrokoru” je toliki da je nužno osnovati novo povjerenstvo.

I do sada je HDZ imao većinu. Mogli su određivati tko će biti svjedok, a tko ne, kakav će biti zaključak povjerenstva… Ipak, teško se oteti dojmu da im je ono ipak bilo nezgodno…

– HDZ nije mogao spriječiti izjave svjedoka, niti pristizanje dokumentacije. Upravo unutar dokumentacije koja nam je dostavljena na zahtjev povjerenstva pronašao sam ugovor tvrtke “Romah” Marije Rohatinski i “Agrokora”. A on pokazuje da svjedočenje bivšega guvernera Rohatinskog, barem u dijelu u kojemu je govorio o tvrtki svoje supruge, nije bilo vjerodostojno. Slično kao i s arhivima. Govorili su nam da ne idemo na otvaranje arhiva jer je sva dokumentacija ionako uništena, no nakon što smo u Saboru donijeli Zakon o otvaranju arhivske građe, vidi se da nije sve uništeno, te da u arhivima ima dosta zanimljivih stvari. Sada Vlada ide sa svojim zakonom o arhivima, kojim se kamuflira činjenica da će sve arhive, primjerice Udbe, zatvoriti za naše građane. Ista je stvar i s gašenjem saborskog Istražnog povjerenstva o “Agrokoru”. Puno bi dokumentacije izašlo na vidjelo, a ta dokumentacija ne odgovara HDZ-u.

Svjedočenje Rohatinskog otkrilo je i da je Ivica Todorić bio zainteresiran za njegov politički angažman…

– Ne samo da je politika davala potporu “Agrokoru”, nego je i Ivica Todorić pokušavao utjecati na politički život i rezultate izbora. Rohatinski je inicijalno bio nagovaran od strane predsjednika HSLS-a Darinka Kosora. Na tim sastancima bili su i Ivica Todorić, Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i analitičar Žarko Puhovski. Na kraju se od toga odustalo, pa se razmatrala ideja da se ide s nezavisnom listom koju bi poduprli Karamarko i Kujundžić… Zdravko Marić je također bio dio te priče. Neki su spominjali da je i Milijan Brkić podupirao taj plan, iako nije bio na sastancima, a da je čitav projekt bila sklona podržati i udruga “Prsten”. Rohatinski je odustao vjerojatno jer je vidio rezultate anketa i shvatio da on ne može postati premijer, pa se nije želio kompromitirati. On je njih odbio i nakon toga u medijima izlazi priča o tvrtki njegove supruge. Todorić je to napravio vjerojatno s namjerom da Rohatinskog ima u šaci. Kad je ta ideja propala, Todorić se okrenuo HDZ-u. Kujundžić i Karamarko postali su kandidati za predsjednika HDZ-a, a Karamarko je za ministra financija u Oreškovićevoj Vladi predložio Zdravka Marića. U trenutku kada Karamarko pada, HDZ kao kandidata za mandatara vadi Zdravka Marića.

Koaliranje s HDZ-om nam je plus

Dobro, nije nelogično da čovjek koji ima najveći koncern u zemlji želi imati i utjecaj u politici, dobre odnose s kandidatima…

– Nije, no pitanje je na što su političari pristali i jesu li svojim odlukama pogodovali tom koncernu. Što se tiče Todorića, ja tvrdim da jesu. Još 1992. je HNB podignuo kaznenu prijavu protiv “Agrokora” zbog nenamjenskog trošenja kredita, a Vladimir Šeks, tadašnji javni tužitelj, to nije procesuirao. Nadalje, 1994. je Financijska policija utvrdila nepravilnosti u “Agrokoru”. Ništa se ne događa…

Šeks tvrdi da u to doba uopće nije bio na toj funkciji…

– Prijava je podignuta u veljači 1992., a u travnju te godine on je postao javni tužitelj. Čitava priča u medijima je prvi put objavljena u svibnju. Tada je mogao nešto poduzeti… Ništa nije napravio. Bio je 1996. na čelu saborskog Istražnog povjerenstva o prodaji robnih zaliha pšenice Todoriću…

Zašto ste se toliko okomili na Šeksa? Je li to osveta što je Plenkoviću prije ljeta pomogao presložiti većinu u Saboru i Most izbaciti iz Banskih dvora?

– Nije to osveta. Jednostavno, “gađate” ljude koji su dio i sadašnjih struktura. Što se nas u Mostu tiče, mi smo jako sretni što više nismo dio ove vladajuće koalicije jer njihove i naše namjere očito nisu iste. Sve ovo što se događa u procesu oko “Agrokora” nije dovoljno transparentno. Iskreno, da sam dio ove priče, ne bih se ujutro mogao ustati i pogledati se u ogledalo.

Bili ste dio te priče, dva puta ste koalirali s HDZ-om…

– To nam predbacuju kao nekakav minus Mosta, a to je naš najveći plus. Mi smo dva puta preuzeli odgovornost radi Hrvatske, svjesni da se to može odraziti na naš rejting. Željeli smo napraviti nešto za Hrvatsku. Kad smo vidjeli da ne ide, prva smo politička opcija koja je glasala za raspuštanje Sabora i protiv zadržavanja svojih pozicija. U ovoj smo Vladi dignuli ruku protiv ministra Zdravka Marića, svjesni da će HDZ zbog toga vjerojatno raskinuti tu koaliciju.

Ne osjećate te koalicije s HDZ-om kao svoj “istočni grijeh”? Pa Most je Tomislava Karamarka doveo na vlast…

– Nismo mi Karamarka doveli na vlast. Postojala su dva kandidata za premijera, Milanović i Karamarko. Nijedan od njih nije postao premijer. Doveli smo nestranačkog premijera. HDZ je u tom trenutku bio slabija politička opcija. SDP-u je trebalo četiri ili pet naših zastupnika i oni su ih pokušali pridobiti. Milanović je gurao Božu Petrova za premijera, no mi smo znali da ne možemo imati premijera s 15 zastupnika. HDZ je pristao na nestranačkog premijera, u toj vladi nisu, zahvaljujući blokadi Mosta, bili glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić ni članica Predsjedništva HDZ-a Josipa Rimac. To nije bila HDZ-ova vlada, zato su je na koncu i srušili. Drugi put je HDZ dobio previše glasova i postao relativni pobjednik izbora.

Znakovito ponašanje IDS-a

Da, 2016. je Milanović definitivno bio poražen, nije imao ni teoretske šanse sastaviti Vladu.

– Nama je Plenković u pregovorima nakon izbora govorio: “Ja mogu ići s HNS-om.” Rekli smo mu da ide s HNS-om. Onda je on odgovorio da zapravo želi ići s Mostom, da želi novi početak, provesti nove stvari… On je tada bio novo lice.

Promjene se ipak nisu dogodile…

– Za promjene u Hrvatskoj ne treba puno. Treba da jedna opcija poput Mosta dobije 25 mandata. S time bi se stvari u Hrvatskoj definitivno počele mijenjati.

Nova Plenkovićeva većina bez Mosta izgleda stabilno.

– Ta većina je svakog dana sve jača i jača. Vidimo da sada i IDS podržava ovaj prijedlog rebalansa proračuna. Ako im bude nedostajalo, imat će HDZ rezervu.

Može li priča s “Agrokorom” skupo koštati HDZ?

– Može. Zato su i odlučili ići u ovom smjeru. Priča o nastanku “Agrokora” pogubna je za HDZ i oni se boje što bi sve moglo izaći na vidjelo.

Može li “Agrokor” koštati Plenkovića poraza na parlamentarnim izborima?

– Vrlo vjerojatno. Uz problem s “Agrokorom”, on je narušio i svoj koalicijski potencijal. U vrlo je kratkom roku postao najomraženiji hrvatski političar. Toga je očito svjestan i Vladimir Šeks, koji predlaže izmjene izbornog sustava. Plenković želi zaštititi stare strukture unutar HDZ-a kako bi ostao na vlasti. Time je napravio veliku štetu i HDZ-u i Hrvatskoj.

POVIJEST SLUČAJA ‘AGROKOR’

Ukidanje Istražnog povjerenstva za “Agrokor” potpuno je pogrešna taktika HDZ-a. Za njih bi bilo bolje da je povjerenstvo nastavilo s radom. HDZ je imao većinu i SDP bi u tome sigurno na kraju “nastradao”. Osobno bih na isti način rešetao SDP-ovce da smo došli do 2000. ili 2011. godine. SDP je smijenio Samodola sa čela Hanfe jer se suprotstavio Todoriću. HDZ je inzistirao da povjerenstvo krene od 1990., a tada smo imali samo HDZ-ove premijere. Zanimljivo je da su kolega Brkić i ostali HDZ-ovci postavljali pitanja premijerima HDZ-a zašto u privatizaciji nisu više dobili branitelji ili emigracija. Pa nije to odgovornost Mosta!?! Vi ste za premijere imali Manolića, Gregurića, Valentića koji su bili članovi Komunističke partije Jugoslavije. Oni su dijelili menadžerske kredite komunističkim direktorima.

POUKE NEĆEMO S HDZ-om I TREĆI PUT
Krešo Beljak tvrdi da bi koalicija SDP-a, HSS-a i Mosta pobijedila HDZ…

– Na iduće parlamentarne izbore ćemo, kao i dosad, izaći sami. Ovoga tjedna predstavljamo program za ostanak mladih u Hrvatskoj. Stvari u zemlji može promjeniti opcija izvan HDZ-a i SDP-a koja osvoji 25 ili više mandata. To nam je cilj.

A poslije izbora? Hoćete li i treći put ići s HDZ-om?

– HDZ je pokazao da s nama ne može. Oni ne mogu transparentno, pošteno i otvoreno mijenjati stvari u Hrvatskoj. Njima treba koalicijski partner koji će ih slijepo slijediti. Mi u Mostu nismo takvi. Jesmo korektni, ali tražimo dogovor oko svih bitnih stvari.

Bi li vam bilo lakše dogovoriti suradnju s Bernardićem nego što je to bilo s Milanovićem?

– Milanović je išao razbijati Most pa je i suradnja bila nemoguća. S Bernardićem u tom smislu nemamo nekih negativnih iskustava. Kakav je on i može li se s njim, ne mogu reći, ali mi uopće ne razmišljamo o SDP-u ni HDZ-u jer su stvarne promjene moguće samo izvan tih dviju stranaka. Trenutačno smo usmjereni na zakonske inicijative i promjene koje su nam potrebne kako bismo mlade zadržali u Hrvatskoj. Nama je u fokusu Hrvatska, a ne predizborne i postizborne kalkulacije.

Facebook Komentari