DORH: Evo što se poduzelo protiv Ratka Mladića u Hrvatskoj

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je priopćenje pod naslovom: Kazneni postupci protiv okrivljenog Ratka Mladića koje su pokrenula županijska državna odvjetništva u Osijeku, Splitu, Šibeniku i Zadru.

Počevši od 1991. godine pa nadalje, više je nadležnih županijskih državnih odvjetništava pokrenulo kaznene postupke protiv okrivljenog Ratka Mladića zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a podaci i dokazi iz tih predmeta dostavljeni su u srpnju 2002. godine Uredu za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima radi njihove dostave Uredu Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Den Haag-u za vođenje postupka pred tim tribunalom protiv okrivljenog Ratka Mladića.

Postupci županijskih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj.

1. Presuda Županijskog suda u Šibeniku po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku
Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je 22. svibnja 1992. optužnicu protiv okrivljenog Ratka Mladića te još 9 okrivljenika zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske te je 8. srpnja 1992. Okružni sud u Šibeniku donio presudu kojom ga je, zajedno s još 6 okrivljenika, proglasio krivim i osudio zbog navedenog kaznenog djela, izrekavši mu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Ovom je presudom u odsutnosti osuđen jer je 26. kolovoza 1991., kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa i neposredni rukovoditelj napada, zatraživši od nadležne komande i borbeno djelovanje zrakoplova; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima koji su komandirali tenkovskim, drugim oklopnim, topničkim i raketnim jedinicama u sastavu navedenog korpusa, da s vatrenih položaja na području Sivog brda, Suhopolja, Civljana, Vuković brda i Lakića napadnu selo Kijevo, na koje je ispaljen velik broj granata, bombi i kasetnih bombi, uslijed čega je jedan civil poginuo, a selo gotovo potpuno uništeno i spaljeno. Ujedno, osuđen je jer je od 27. kolovoza 1991. do 9. studenoga 1991. kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa, a zatim kao komandant tog korpusa; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; od nadležne komande zatražio djelovanje borbenih zrakoplova te izdao zapovijed jedinicama iz sastava 9. korpusa da iz tenkovskog, topničkog i raketnog oruđa i oružja napadnu područje općine Sinj, po kojem zahtjevu i zapovijedi su zrakoplovi i njemu podređene jedinice kopnene vojske izvršile bombardiranje, topničke i raketne udare po civilima i njihovim objektima te gospodarskim objektima u Sinju, Vrlici, Maljkovu, Potravlju, Šatriću i Dabru, uslijed čega su dvije civilne osobe smrtno stradale, te je nastala velika materijalna šteta na civilnim i stambenim objektima zbog čega je prouzročen zbjeg oko 3000 stanovnika Vrlike. Nadalje, osuđen je jer je u od 16. do 23. rujna 1991. na području Šibenika, kao komandant 9. kninskog korpusa, zatraživši od nadležne komande djelovanje zrakoplova; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; naređivao podčinjenima borbeno djelovanje po civilnim objektima i osobama, spomenicima kulture, industrijskim i drugim gospodarskim objektima na području grada Šibenika, tako da je Šibenik napadnut tenkovskim te ostalim oklopnim i topničkim jedinicama, zrakoplovima tzv. JNA, pri čemu je jedna civilna osoba smrtno stradala dok su nastala oštećenja na brojnim spomenicima kulture: Katedrali sv. Jakova, spomeniku kulture nulte kategorije, samostanu i crkvi sv. Frane, Crkvi svete Ane, gradskom groblju, Biskupskoj palači, Kneževom dvoru, tvrđavi sv. Mihovila, Palači Šižgorić Galbiani, a uništeni su i pogoni u TLM “Boris Kidrič”, Tvornici elektroda i ferolegura, “Poliplastu”, “Vinoplodu-Vinariji” i drugim gospodarskim i civilnim objektima.

2. Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu
Županijsko državno odvjetništvo u Split podiglo je 13. prosinca 1995. optužnicu protiv okrivljenog Ratka Mladića i još trojice okrivljenika zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.
Optužnicom mu se stavlja na teret da je od druge polovice rujna 1991. do 28. siječnja 1993. u mjestu Peruća, Općina Sinj, kao zapovjednik 9. Kninskog korpusa i zapovjednik svih vojnih postrojbi tzv. JNA u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te ostali okrivljenici, također kao visoko rangirani zapovjednici JNA; suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; isplanirali te organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruća, s ciljem potpunog potapanja svih nastanjenih mjesta nizvodno od brane i rijeke Cetine i to Sinja, Trilja i Omiša s preko 50 000 stanovnika, te su u realizaciji svog plana podređenim vojnicima naredili postavljanje 30 tona eksploziva u razne dijelove brane i detonirajući štapin koji su povezali s induktorskim strojem te su naredili aktiviranje eksploziva i započeli s rušenjem brane. Došlo je do urušavanja i oštećenja brane po cijeloj dužini te drugih velikih oštećenja, ali su stručni djelatnici Hrvatske elektroprivrede spriječili potpuno rušenje brane i nastanak vodenog vala nasipavajući materijal u nastale otvore.

3. Istraga Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku
Nekadašnje Županijsko državno odvjetništvo u Požegi podnijelo je istražni zahtjev protiv osumnjičenog Ratka Mladića i još pet osoba zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Zbog zakonskih izmjena, ova je istraga sad u nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, koje je zatražilo provođenje stručne ekspertize – vještačenja od strane stručnjaka za pitanja topništva i određene radnje putem međunarodne pravne pomoći.

Postoji osnovana sumnja da su osumnjičenici 26. rujna 1995., kao visoko rangirani zapovjednici tadašnje vojske Republike Srpske Krajine, naredili podređenim postrojbama da, suprotno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, u pravcu Požege ispale raketni projektil tipa “orkan” s kasetnim punjenjem, što su podređeni vojnici i učinili te je pričinjena velika materijalna šteta; a potom 4. kolovoza, 19. rujna i 9. listopada 1995. u pravcu Đakova i okoline ispaljivali raketne projektile s kasetnim punjenjem, projektile iz raketnog sustava raketa tzv. „Luna“ sa ugrađenim vremenskim upaljačem namijenjenim isključivo za uništavanje žive sile te projektil iz raketnog sustava tipa „Orkan“ call. 262 mm s kumulativnim kasetnim punjenjem i sadržajem od 247 bombi tzv. „zvončića“ namijenjenih isključivo za uništavanje žive sile, uslijed čega je smrtno stradala jedna civilna osoba, a troje ih je ranjeno te je pričinjena velika materijalna šteta.

4. Istraga Županijskog državnog odvjetništva u Zadru
Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za proširenje istrage protiv okrivljenog Ratka Mladića i još dvojice okrivljenika zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske te je Županijski sud u Zadru donio Rješenje o proširenju istrage protiv navedenih okrivljenika.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni Ratko Mladić, kao zapovjednik 9. korpusa, a ujedno i načelnik štaba tog korpusa koji je pokrivao područje cijele Dalmacije pa tako i područja Zadra, Benkovca, Biograda na moru i Obrovca, zapovjedio podređenima da postupaju protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, naredivši da se iz topovskih i minobacačkih oružja napada grad Zadar. Tako su pripadnici podređenih mu postrojbi granatirali sam grad 25. prosinca i 31. prosinca 1991., znajući da stanovnici slave Božić i Novu Godinu i da nisu u skloništima, uslijed kojih je smrtno stradalo troje civila, a teško tjelesno ozlijeđeno je pet civila, od kojih i jedno desetomjesečno dijete. Nadalje, postoji osnovana sumnja da je podređenim pripadnicima postrojbi naređivao organiziranje paravojnih postrojbi i njihovo podređivanje zapovjednicima-oficirima JNA na područjima koja su okupirali te da se napadaju druga naselja s ciljem da ih se okupira i tako proširi područje pod njihovom kontrolom, što je imalo za posljedicu brojne ljudske žrtve i velika materijalna oštećenja na civilnim i vjerskim objektima, i uslijed čega su od listopada 1991. do lipnja 1992. napadani Zemunik Donji, tijekom kojeg je smrtno stradala jedna civilna osoba, a uništene su brojne obiteljske kuće, gospodarski i svi drugi objekti, u razdoblju od početka prosinca 1991. godine do kraja prosinca 1992. napadan grad Zadar, uslijed čega je smrtno stradala jedna civilna osoba, a teško tjelesno ozlijeđeno je 6 civila. Postoji osnovana sumnja da je od listopada 1991. do kraja prosinca 1992. godine u više navrata napadano Posedarje uslijed čega je smrtno stradao jedan civil, a uništene su obiteljske kuće i svi drugi objekti, a od studenog 1991. do kraja siječnja 1992. godine napadani su Pridraga i Suhovare, uslijed kojih čega je smrtno stradalo dvoje civila, a kuće i ostali objekti su uništeni, te u istom razdoblju napadani su Rupalj i Galovac, uslijed čega su uništeni brojni civilni objekti i 22. svibnja 1992. napadnut je Kali na otoku Ugljanu uslijed čega je nastupila šteta na imovini dvoje civila.

Facebook Komentari