U Novom danu gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.
‘Lex faraon’, ‘lex šerif’ ili ‘lex šerif Bandić’ neke su od kvalifikacija kojim je saborska oporba u srijedu nazivala izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ministar uprave Lovro Kuščević odbacio je oporbene prozivke da vladajući ovim zakonom pogoduju zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, ističući da s njim nikad nije ni kavu popio, a kamoli razgovarao o ovom zakonu.
Ta rasprava u Saboru je bila jedna vrsta političke deklaracije, a o tome ne odlučuje Skupština. Ako je bilo jasno da ćemo u Saboru biti protiv tog zakonskog prijedloga, bilo je jasno i da ne možemo na jedan način nastupati u Saboru, a na drugi u Skupštini.
Ja vam jamčim da Bandić nije imao nikakvu ulogu u donošenju tog zakona, njemu odgovara da se u javnosti stvara privid njegove moći i utjecaj na predsjednika Vlade. Ne radi se tu o lex šerifu, lex Opari, Obersnelu ili Komadini, ovaj zakon treba nazivati lex Andrej Plenković. Jedini pravi njegov autor je Plenković i to je izraz njegove političke filozifije, a to je da pod svaku cijenu treba spriječiiti bilo koje prijevremene izbore u bilo kojoj sredini, da nepovoljan rezultat ne bih doveo u pitanje tu lažnu sliku o stabilnosti. Plenković, kad bi mogao, donio bi odluku da se odgode izbori za EU parlament i predsjednički izbori i da se prolongiraju odnosno da se održe tek nakon sljedećih parlamentarnih izbora. To je jedina pozadina onog što se naziva lex Šerif, a vrijeme je da se to nazove pravim imenom – lex Plenković.
Kako komentirate rad saborskog istražnog Povjerenstva za Agrokor?
Bila je to više dramaturški zanimljiva pojava gospodina Manolića, jer tamo se uglavnom nitko ničega ne sjeća, imamo različite vrste demencija. Jučer se se pojavili svjedoci koji imaju selektivna sjećanja. Stav je naše stranke da će se Povjerenstvo pretvoriti u farsu i po djelu i po ovlastima. Iznose se činjenice koje su spoznate svakom imalo boljem poznavatelju političkog života. Sve će to biti jedno veliko ništa.
Jučer je tamo trebala biti objavljena ekskluzivna informacija o poticanjima Rohatinskog iz 2012. da uđe u politički život, to je možda nepoznanica današnjim dvadesetogodišnjacima, ali svi oni koji su pratili RH politiku znaju da se jedno vrijeme špekuliralo da bi Rohatinski mogao pokriti dio biračkog tijela, ali tada su se spominjali neki drugi akteri, a ne oni s kojima danas mediji spekuliraju.
Kad je u pitanju sudski epilog, što nas očekuje?
Jasno je da nas očekuje jedna beskrajna sudska trakavica, znamo to poučeni prijašanjim slučajevima, a hoće li politički sustav koji je iznjedrio Agrokor ostati – to ćemo vidjeti tek na izborima.
Kako komentirate činjenicu da je Vlada preživjela zahtjev za opozivom koji je podnio SDP? Je li neuspjelom inicijativom SDP-a Vlada potvrdila svoju stabilnost?
Vlada je potvrdila jednu vrstu stabilnosti i status quo, to je bila jedna vrsta oporbenog ćorka. Institut opoziva je važan institut koji je na ovi način trivijaliziran.
U oporbi na to drugačije gledaju, oni smatraju da je to ukazivanje na nepravilnosti i da se ‘izrešeta’ premijer.
U političkom životu ta prigoda postoji svaki dan, a birači će ocijeniti hoće li se u tome uspjeti, Vlada je izašla kao pobjednik, ali to je pirova pobjeda.
