PRIJENOS Koliko je još jamstava potpisao za Agrokor u mandatu, Škegro je rekao da se ne sjeća

Pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor svjedočio je Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke (HNB) i savjetnik Ivice Todorića.

U 13 sati pred povjerenstvo je došao Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade.

Na početku je Borislav Škegro rekao je da je sudjelovao u brojnim privatizacijama kao potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar financija od 1993. do 2000. godine. Zazvonio mu je i mobitel pa se našalio:

“Netko me sigurno zove da mi kaže da pazim što govorim.”

Rekao je da se predsjednik Franjo Tuđman nije bavio nikakvim odlukama o privatizaciji.

“Točno je da sam ja bio njegov glavni suradnik. Najbolje da ispričam konkretan primjer ukojem se pojavljuju Tuđman, Todorić i Škegro. 1997. dobivam pismo od Ivice Todorića u kojem traži da im se omogući kupovina većinskog paketa Podravke. I pita me Tuđman: Zašto moj potpredsjednik Vlade ima negativan stav prema domaćim poduzetnicima? I vidim pismo na stolu od Todorića. Kaže on, ne općenito, tako mi neki kažu. Rekao sam mu da nemam negativan stav prema domaćim poduzetnicima, ali da je lokalna zajednica protiv svakog tko želi preuzeti Podravku. Osim toga, Podravka je puno potentnija da preuzme Agrokor nego obrnuto. I to je bilo to”, ispričao je Škegro.

”Jeste li u vrijeme svih svojih mandata kao ministar financija bili involvirani u privatizaciju tvrtki iz sustava koncerna Agrokor”, pitao ga je Milijan Brkić.

“Dugo sam bio u Vladi, cijelo to vrijeme sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Slijedom te funkcije pripadao mi je niz dužnosti vezanih uz privatizaciju, ali ne za pojedine tvrtke nego za velike projekte. Što se tiče Agrokora, Agrokor tada nije bio nikakva posebna tema”, odgovorio je Škegro.

Na pitanje je li se ikada na sastancima, bilo u Uredu predsjednika ili na sjednicama Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, govorilo o privatizaciji Škegro je odgovorio:

“Predsjednik Tuđman se nije bavio privatizacijom. Postojala je prešutna podjela rada između Ureda predsjednika i Vlade. Predsjednik se bavio obranom, vanjskom politikom i unutarnjim poslovima, a Vlada svim ostalim. Privatizacijom se nije bavio. Nikada predsjednik Tuđman nije pozvao nas iz Vlade da kaže: prodaj ovome ili onome. Mi smo ga nekad informirali o nekim osjetljivim temama. Ja sam bio njegov glavni suradnik za gospodarstvo jer sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo”, rekao je Škegro.

Milijan Brkić (HDZ) upitao je Škegru o državnim jamstvima Agrokoru od 30 milijuna eura 1999. godine.

“Ja sam bio protiv tih jamstava, ali sam ih potpisao kao jedini ovlašteni poduzetnik jer je Vlada tako odlučila koja je jedino mogla privatnoj tvrtki dati jamstva. Ovdje se ne radi o personalizaciji nego o funkciji”, rekao je.

Ispričao je kako je Koordinacija za gospodarstvo, kojoj je on predsjedao, prvotno bila odbila jamstvo. Jamstvo, odnosno Vlada, odobrila je jamstvo nakon prosvjeda radnika Zvijezde u organizaciji PPDIV-a.

Ivan Lovrinović upitao je Škegru zašto je potpisao jamstvo, a nije podnio ostavku, poručio je: “A to bi vi?”

“Notorno je da nema tog tijela u demokratskom sustavu u kojem će svi biti za jednu odluku. Pa neće valjda svako malo netko davati ostavku”, kazao je Škegro. Poručio je da nije davao ostavku jer mu je “visilo”14 posto proračuna i da je morao voditi privatizaciju Hrvatskog telekoma.

“Nisam prešao preko svojih principa i neću polemizirati s vama kakavo je ovo tijelo. Ja sam ovjde zbog zapriječene kazne, inače sigurno ne bih došao ovdje”, rekao je Škegro.

Na pitanje koliko je još jamstava potpisao za Agrokor u mandatu, Škegro je rekao da se ne sjeća.

Škegru su razljutila Lovrinovićeva pitanja o funkcioniranju Fondova za gospodarsku suradnju.

Predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić je upozorio Škegru da ne polemizira s članovima povjerenstva.

“Ali imam jaku želju…,” odvratio je Škegro dodavši da je Lovrinovića odmah prepoznao kao “liniju napada na svjedoka”.

Lovrinović je ponovio pitanje o tome koliko iznosi naknada u odborima FGS-ova. Onda je Škegro ponovio da neka o FGS-ovima upita Marasa koji je četiri godine bio član na što je Miljenić zaprijetio da će prekinuti ispitivanje. Kada se javio Maras, Miljenić mu se oštro obratio: “Dosta!”

“Koliko su u milijunima kuna naknada naplatili FGS-ovi?”

“Traži se od mene da kažem ono što se zna. E pa nije više 2 posto, ali ne znam je li to tema ovog povjerenstva”, rekao je Škegro.

“Ako ne želite odgovoriti, možemo ovdje ostati do jutra. Ajmo ponovo”, poručio je Miljenić a Lovrinović je odustao od pitanja.

“Kad je nešto loše onda su to sotonski, Škegrini fondovi, a kad je dobro onda su Marasovi”, ostao je uporan Škegro.

Na pitanje Josipa Babića je li mu imperativ bio privatizirati što više poduzeća, Škegro je rekao: ‘Apsolutno, to nam je bio jedan od glavnih zadataka.

Facebook Komentari