Očekuje se da će ovog tjedna Hrvatska u Londonu izdati novu obveznicu kojom će refinancirati približno petinu cestarskog duga teškog oko pet milijardi eura.
Završni razgovori s kupcima obveznica počeli su jučer, a sredinom tjedna trebala bi se znati cijena i vrijednost izdanja. Spominjala se svota od 900 milijuna eura, s tim što bi trećina duga trebala biti pokrivena jamstvom Svjetske banke.
Veći rejting uskoro
Kako je premija rizika za Hrvatsku pala na rekordno niskih 100 bodova, očekuje se i za europske, a ne smo za hrvatske pojmove povoljno zaduženje. Na zadnje dvije inozemne obveznice, izdane na rok od deset godina, Hrvatska plaća tri posto kamate. No, to je izdanje realizirano kad je premija rizika za Hrvatsku bila iznad 200, pa i 300 baznih bodova, tako da bi nova kamata mogla biti jedan postotni poen niža. Premija rizika neke zemlje (CDS) pokazuje razliku u odnosu na slično njemačko izdanje, i hrvatski CDS nikad nije bio niži. Nedavno je Euromoney napisao da Hrvatska u pregovorima s rejtinškim agencijama uz pomoć djelomičnog jamstva Svjetske banke ishodi i poboljšanje kreditnog rejtinga, i to za dva stupnja, na investicijski rang. U domaćim ekonomskim krugovima su oprezniji jer je hrvatski rejting dvije ljestvice ispod investicijskog. Velimir Šonje iz Arhivanalitike piše kako je pad prinosa na državne obveznice i oštar pad CDS-ova jasan znak da su investitori prepoznali dobre fiskalne rezultate RH te bolje makroekonomske trendove od očekivanja, stoga je i potvrda kreditnih agencija u vidu dizanja rejtinga najvjerojatnije samo pitanje dana. No, Šonje misli da će to povećanje biti samo za jedan stupanj, čime će Hrvatska i dalje ostati u špekulativnom (junk) razredu. Dugoročni cilj svakako bi trebao biti da se barem približimo jednoj Češkoj koja ima kreditni rejting AA-, no to neće ići bez provođenja pravih strukturnih reformi.
Otplata ide do 2039.
Hrvatska se dosad za gradnju autocesta zadužila 5,5 milijardi eura, a do kraja 2020. godine na naplatu dospijevaju čak četiri milijarde eura tog duga. Kako koje zaduženje dospijeva na naplatu, istim tempom uzima se novi kredit, no razdoblje jeftinog novca pomoći će da se barem smanji cijena refinanciranja jer su se krediti za ceste uzimali uz znatno veće kamate. Bilo je različitih planova restrukturiranja cestarskog duga, neuspjelih pokušaja djelomične privatizacije ili dokapitalizacije, a sve s namjerom da se ukupni dug cestarskih tvrtki do 2030. godine svede na održivu razinu od dvije milijarde eura. No, to ne ide tako glatko. Hrvatske autoceste početkom 2013. godine bile su dužne 3,2 milijarde eura. Tri godine poslije taj dug smanjio se za svega oko 64 milijuna eura iako je HAC u te tri godine otplatio gotovo 1,5 milijardi eura kredita! Refinanciranjem su njegove obaveze protegnute do 2039. godine. Poboljšanjem kreditnog rejtinga zemlje cestarske će tvrtke, kao i ostala javna poduzeća, lakše dolaziti do kapitala. Od ukupnog cestarskog duga četiri petine duga je prema komercijalnim bankama, većim dijelom domaćim, dok su ostatak kapitala osigurale razvojne banke, piše Večernji.
