Vakulina prognoza u pjesmici: Promjena promjenu stiže, snježna je granica sve niže…

Promjena promjenu stiže,
more se već polako diže,
uskoro bi neka polja mogla izgledati kao ona od riže,
pri čemu će snježna granica biti sve niže,
a i sve više će ih se žaliti da im se kliže…

Premda ste o dugonajavljivanoj novoj promjeni vremena već vjerojatno mnogo toga čuli i pročitali, i u prozi i u rimi, i često obilna kiša, zahladnjenje, te snijeg u gorju i bura na Jadranu u studenome nisu neka novost, i mjerodavne su službe u pripravnosti, budući da će i ovoga ponedjeljka i utorka vrijeme diljem Hrvatske za većinu biti prilično nepovoljno, još jednom valja upozoriti na ozbiljnost situacije, kako bi se izbjegla neugodna iznenađenja, piše HRT-ov Zoran Vakula.

Kiša, snijeg, jugo, bura…

Planirate li u ponedjeljak i utorak na put kroz gorsku Hrvatsku – obavezno imajte zimsku opremu, ili odgodite putovanje, najbolje do druge polovine tjedna. Osim u gorju, gdje će već u ponedjeljak oko podneva mjestimice biti i debljeg snježnog pokrivača, snijega će, uglavnom pomiješanog s kišom, biti i u nekim nizinama, najprije središnje Hrvatske i unutrašnjosti Istre, kasnije i istočne Hrvatske i unutrašnjosti Dalmacije.
Lepršanje pahulja moguće je već u drugom dijelu ponedjeljka i na otocima sjevernog Jadrana, osobito na Krku, Rabu, Prviću i Pagu, do kojih, i s kojih, će putovanje biti otežano, s nekih i onemogućeno zbog bure, često olujne, na udare vjerojatno i orkanske bure. U utorak će ona početi slabjeti, ali potpuno normaliziranje prometa na sjevernom će se Jadranu vjerojatno dogoditi tek u četvrtak.

Zbog svega toga, i ponovno u mnogim mjestima obilne kiše, na srednjem i južnom Jadranu i jakog i olujnog juga i oštra, ponegdje i jače valovitog mora, a i vjerojatnog mjestimičnog olujnog nevremena, pozorno pratite vremenske prognoze i upozorenja DHMZ-a i prometne informacije HAK-a sljedećih sati i dana, između ostaloga, i na medijskim platformama HRT-a, uključujući i HRT Meteo aplikaciju.

O klimatskim promjenama

I premda će zbog ove velike promjene vremena, snijega u studenome, bur(etin)e i zahladnjenja dežurni kritičari i komentatori koječega, pa i globalnog zatopljenja i klimatskih promjena ponavljati sumnje u ne postojanje istih, spoznaje o povezanosti ekstremnih vremenskih pojava i globalne i lokalne klime mogu se obnoviti, a neki se s njima možda i po prvi put upoznati, kroz ne tako davno gostovanje akademika Mirka Orlića, svjetski poznatog hrvatskog znanstvenika i profesora na zagrebačkom PMF-u u HTV emisiji Hrvatska u živo, a i u Studiju 4 prošloga ponedjeljka, gdje je najavio početak rada COP 23 – Svjetske klimatske konferencije u Bonnu.

Na konferenciji su nazočni i hrvatski predstavnici i znanstvenici. Evo kako je jedan od njih, dr. sc. Ivan Guettler, iz DHMZ-a, sažeo prvi tjedan rada konferencije:

“Opažene i očekivane klimatske promjene ulaze u fokus sve većem broju pojedinaca, zajednica, industrija i organizacija. COP i njemu sestrinske konferencije okupljaju na jednom mjestu široku lepezu mnogobrojnih sudionika te daju priliku svim stranama za izlaganje rastućih problema i mogućih rješenja iz njihove perspektive. Istraživačka zajednica i međunarodna operativna tijela imaju zadatak proširenja postojećih mjeriteljskih sustava s posebnim naglaskom na razvoj sustava za mjerenje emisija i koncentracija glavnih stakleničkih plinova. Smanjenja emisija će morati biti ambicioznija kako bi se porast globalne temperature zadržao u okvirima u kojima se većina država može prilagoditi. Čak i porast od 1,5 °C i daljni efekti koji iz toga proizlaze predstavljaju značajan rizik za države kao što je Fidži, pacifička država od nešto manje od milijun stanovnika koja predsjeda ovogodišnjom COP23 konferencijom. Ohrabruje optimizam, posebno mladih koji su prisutni na ovogodišnjem COP23, nužan u stvaranju globalnog zajedničkog sustava koji će istovremeno pratiti klimatske promjene, osiguravati proces smanjena emisija te omogućiti financijsku i tehnološku podršku zajednicama i država gdje klimatske promjene već dana ostavljaju trag.”

Sljedećih će dana svoje spoznaje, te prijepore i zaključke s konferencije podijeliti i u Eko radaru Hrvatskog radija, vjerojatno i u još nekim emisijama HRT-a, pa će se moći zaključivati o mogućim promjenama djelovanja svjetske zajednice u odnosu na prošlogodišnja događanja oko klimatskih promjena u svijetu.

I dok se svjetska zajednica i kojekakvi moćnici dogovaraju koliko i kojim tempom smanjiti emisije i koncentracije stakleničkih plinova, da i “mali obični čovjek” može pomoći, i to čini stoljećima, u smanjenju onečišćenja, između ostaloga i recikliranjem, od utorka će se moći vidjeti u zagrebačkom arheološkom muzeju, na izložbi “Recikliraj, ideje iz prošlosti”.

Facebook Komentari