Je li milijarda kuna iz rebalansa proračuna dovoljna za interventno pokrivanje dugova u zdravstvu? Treba li uvesti porez na rizično ponašanje od tri kune po kutiji cigareta? Slijede li restrikcije u pravima pacijenata kako traži MMF?
Bila je to tema emisije Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala u kojoj su gostovali ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a Danko Vrdoljak, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, ravnatelj KB Sveti Duh Mladen Bušić i Marija Divić iz Udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite.
Ako će hrvatski pacijent htjeti, primjerice, stent ili koljeno drugog proizvođača, za to će postojati mogućnost, uz uvjet da plati zahvat, ruke i materijal, rekao je ministar Kujundžić. Sve više ljudi to zagovara, kazao je ministar, treba stoga razgovarati o dodatnom zdravstvenom osiguranju, ali i naglasiti da se ljudi ne trebaju bojati da će time biti zakinuti. Važno je dobro definirati standard za osnovno zdravstveno osiguranje i kvalitetnu uslugu, a onda onaj tko će htjeti još bolje, zašto ne bi nadoplatio 500 i više eura, rekao je Kujundžić.
Istaknuo je i potrebu prevencije, tj. da djeca i mladi teže dolaze do cigareta, alkohola i kocke pa će za 10-15 godina biti manje bolesti.
Kujundžić je potvrdio da novci negdje u zdravstvu cure. Primjer su postupci koji ne koštaju ili koštaju vrlo malo – kad bi se kontrolirala izvršenost posla, vitjet će se da postoje oni koji bi trebali raditi više. Tada će neke stvari bolje štimati, smatra Kujundžić, a to je odgovornost šefova bolnica.
Krajem 2015. godine na listi čekanja bilo je 400 tisuća građana, a danas ih je 1 milijun i 200 tisuća, dakle došlo je do trostrukog povećanja, rekao je Danko Vrdoljak. Umrtvio se sustav, povećan je i dug, a isto tako udvostručena je dužina čekanja u zadnje dvije godine. Više se ne plaća po izvršenju, limitraju se bolnice, akumuliraju se dugovi i to se na kraju prebacuje na ravnatelje bolnica. Problemi sa dugovima počeli su u trenutku kada klinički bolnički centri više nisu bili plaćeni za izvršenje po pacijentu, nego su vraćeni limiti za bolnice. Ne plaća se više koliko naprave, već po limitu koliko je zadano. Pa ako KBC prijeđe limit od, primjerice, 100 pacijenata, za ostatak im nije plaćeno i onda se ta krivica svaljuje na ravnatelje.
Izdvajanje u RH za zdravstvo je 750 eura po stanovniku, dok je prosjek EU-a 2200 eura, rekao je Mladen Bušić. Mi radimo za trećinu tog prosjeka na visokom nivou, dodao je. Bolnice nisu rasipne kad daju lijekove pacijentima, kazao je Bušić te istaknuo kako hrvatsko zdravstvo ima vrhunske stručnjake.
Dražen Jurković objasnio je da se ne traži novi namet za cigarete, već da 3 kune od cigateta direktno idu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a ne kao dosad Ministarstvu financija koje taj novac ne prosljeđuje. Država HZZO-u još uvijek duguje 4,5 milijardi kuna, istaknuo je Jurković. Spomenuo je prijedlog promjene sustava participacije ili doplata koji bi značio veće prihode zdravstvenim ustanovama. Osiguravajuać društva u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja podnijela bi povećanu participaciju.
Kad bi primarna zdravstvena zaštita bila uređenija i radila po principu slobodnog izbora liječnika, liste čekanja i dugovi bili bi manji, smatra Marija Divić. To bi rasteretilo bolnice koje bi onda bile za rad s bolesnicima.
