Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Vladi prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu, prijedlog proračuna za iduću i projekcije za 2019. i 2020. godinu. U tom razdoblju stanje u državnoj blagajni trebalo bi biti sve bolje, a kako se već ove godine proračun puni bolje od očekivanog, višak će se, prije svega, iskoristiti za saniranje stanja u zdravstvu.
Prijedlog proračuna za iduće tri godine analizirao je novinar HRT-a Mladen Sirovica.
Ako se ostvare najave ministra financija, deficit proračuna bit će sve manji, a 2020. godine državna bi blagajna trebala biti u plusu. Da će država više zarađivati nego što će trošiti – zvuči kao znanstvena fantastika. Kako se to namjerava postići?
Prije svega čvrstom kontrolom proračunskih rashoda. Oni bi sljedeće godine trebali iznositi nešto više od 133 milijarde kuna, što je znatno više nego u 2017., no zatim bi u 2019. i 2020. rasli vrlo umjereno, tek 2 milijarde u 2 godine. S druge strane, prihodi bi sa 129 milijardi u 2018. rasli na 137 milijardi u 2020 godini. Ako bi se to zaista ostvarilo, tada ministra financija čekaju slatke brige kako raspodijeliti proračunski novac, jer proračunski višak odavno nismo imali.
Što će bolje stanje u državnoj blagajni značiti za korisnike proračunskog novca?
Možemo reći da su proračunski korisnici sada profitirali. Rashodi za zaposlene rast će sljedeće godine za 1,4 milijardu kuna, a isto povećanje planira se i za mirovine. Međutim, ako će od 2018. do 2020. rashodi biti na gotovo identičnoj razini, tada nije realno da bude daljnjeg povećanja za plaće i mirovine. No, često se događa da s boljim stanjem proračuna rastu i apetiti njegovih korisnika, pa nije isključeno da dođe do korekcija i rasta rashoda.
Ali tu treba voditi računa da prije svega treba vratiti velike dugove, a tek onda razmišljati o povećanju izdataka. U skladu s tim je i napravljena projekcija javnog duga, koji bi se sljedeće godine trebao spustiti znatno ispod 80% (76,6%), a zatim u 2020. i ispod 70% (69,5%), rekao je Sirovica u središnjem Dnevniku HRT-a.
U sljedeće tri godine planira se rast BDP-a, no ipak nešto usporen.
Za sljedeću godinu planira se rast od 2,9%, zatim 2,6% u 2019., te 2,5% u 2020. Ako smo kod projekcija javnog duga i deficita rekli da su postavljeni prilično ambiciozno, tada su procjene gospodarskog rasta vrlo konzervativne i u silaznoj putanji. Može se nagađati da su takva predviđanja djelomično napravljena i zbog neizvjesnosti oko Agrokora, ali opći je stav da su nam nakon šestogodišnje recesije potrebne znatno više stope rasta kako bismo podigli standard građana, smatra Sirovica.
Naše građane sigurno najviše zanima kada će i oni osjetiti da državi ide bolje. No, ključni problem proračuna ostaju mirovinski i zdravstveni sustav. Bez reformi tih sustava država i u godinama koje dolaze nema baš mnogo prostora za veća izdvajanja kojima bi se povećao standard građana.
Mirovine su pojedinačno izuzetno niske, ali zbog katastrofalnog omjera zaposlenih i umirovljenika, godišnja rupa u mirovinskom sustavu iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna. Prema projekcijama za 2018. doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosit će 22,1 mlrd. kn, dok izdaci iznose 39,5 milijardi. Slično je i sa zdravstvom, gdje će se dio rupa začepiti ovogodišnjim rebalansom i većim sredstvima predviđenim u 2018. godini, ali kad se pogleda da je ukupan dug veći od 8 milijardi kuna, ispada da se samo ozbiljnim reformama sustav može dovesti u red, rekao je Sirovica.
O prijedlogu proračuna se govorilo i u emisiji HRT-a Tema dana. Svoje mišljenje iznijeli su i Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja, Addiko Bank, te Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
