Na sjednici Vlade RH na redu je rebalans ovogodišnjeg i prijedlog državnog proračuna za 2018. Zajednička obilježja ta dva prijedloga su odgovorno upravljanje javnim financijama, daljnje smanjivanje javnog duga, kao i deficita, koji je, kako je rekao ministar financija, već lani bio na povijesno niskoj razini.
‘U 2018. realan rast BDP-a očekuje se 2,9 %, u 2019. 2,6 posto, a u 2020. godini 2.5%’, rekao je premijer Andrej Plenković govoreći uvodno na sjednici Vlade o prijedlogu proračuna za iduću godinu.
Rekao je i kako se 2020. godine očekuje proračunski višak od 0,8% BDP-a. ”Za 2017. godinu očekujemo da se udio javnog duga smanji na 79,8 posto”, kazao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je, predstavljajući proračun: “U nadolazećem razdoblju najveći doprinos očekuje se od izvoza roba i usluge”, kazao je Marić. Iduće godine očekuje se inflacija od 1,5 posto.
‘Prihodi državnog proračuna u 2018. godini iznosit će 129 milijardi kuna što je 6,1 posto više od ovogodišnjih prihoda’, rekao je ministar financija. Rashodi državnog proračuna za 2018. planirani su na 133,3 milijardi kuna, što je povećanje od pet milijardi u odnosu na plan za ovu godinu.
Rashodi za zaposlene iduće godine iznosit će 27,9 milijardi kuna, što je za 1,4 milijarde kuna više nego što će za zaposlene biti potrošeno ove godine.
‘Javne financije doveli smo do razine da trošimo koliko imamo’, rekao je ministar.
Podsjetimo, prema riječima ministra financija rebalansom će najveći dio sredstava biti usmjeren za rješavanje određenih dugova i dubioza koje u pojedinim sustavima postoje već dugi niz godina, poglavito u zdravstvenom sustavu. Uz to, naći će se financijska sredstva za aktualne trenutke, primjerice za elementarne nepogode pa će iznos za sanaciju šteta povećati s 20 na 100 milijuna kuna.
Ovogodišnji proračun rađen je uz planirani deficit opće države od 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto, a prijedlogom rebalansa proračuna on bi trebao biti znatno niži, unutar 1 posto.
Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020., koje je Vlada usvojila u srpnju, prihodi se u proračunu za 2018. planiraju na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.
Uvodno je na sjednici premijer Andrej Plenković govorio i o uvođenju eura.
”Najprije da se osvrnem na konferenciju koju smo zajedno s HNB-om organizirali u ponedjeljak kada smo predstavili strategiju uvođenja eura. Želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u radu na strategiji, ali i sudjelovali na konferenciji na kojoj smo lansirali javnu raspravu. Hrvatska je u ugovoru o pristupanju u EU prihvatila da će uvesti euro. Ono što nije bilo dogovoreno je vrijeme. O tome smo govorili na konferenciji. Ova Vlada zna što je dužnost na koju smo se obvezali u pretpristupnim pregovorimo. Želimo da u stručnoj raspravi kroz sljedeće godine otklonimo određene mitove o uvođenju eura. To je jedan od dva krovna procesa koja provodimo, drugi je ulazak u Schengen”, kazao je premijer.
Poručio je kako bi uvođenje eura trebalo uslijediti nakon ulaska Hrvatske u Schengen 2020. godine.
“Druga tema koju želim spomenuti su održani Dani hrvatskog turizma. Želim čestitati resornom ministru, svjedočili smo o apsolutnom rekordu u noćenjima. Vjerujem da će dobri rezultati omogućiti da nam turizam bude dodatni zamašnjak u gospodarskom rastu”, rekao je Plenković.
Zahvalio se i Ministarstvu obrane i pilotima koji su proteklih dana u Italiji gdje su veliki požari zahvatili područja susjedne zemlje.
“I Talijani su nam se zahvalili. Tu smo pokazali solidarnost i funkcioniranje na europskoj razini zaštite.”
Premijer je podsjetio i na posjet papinog tajnika Hrvatskoj: “Njegov dolazak je bio na temelju poziva HBK-a i kardinala Bozanića. Mislim da je ovaj posjet u svim aspektima bio dobro organiziran”.
