Komentar HGK oko kretanja bruto inozemnog duga u srpnju 2017.: Nastavak razduživanja banaka i države

Ad

Nakon tri mjeseca uzastopnog pada, u srpnju je razina bruto inozemnog duga neznatno povećana za 64,6 milijuna eura na iznos od 40,4 milijarde eura. Pritom su na godišnjoj razini zadržane i ojačane pozitivne tendencije jer je u odnosu na srpanj prošle godine inozemni dug smanjen za 3,8 milijardi eura ili za 8,6%, što je najveći pad u ovoj godini.

Strukturno su tendencije u kretanju bruto inozemnog duga ostale nepromijenjene u odnosu na prethodne mjesece pa se tako i dalje bilježi izrazito visok međugodišnji pad duga drugih monetarnih financijskih institucija (u srpnju za 20,4%), a nastavlja se pad inozemnog duga opće države (za 10,7%) i ostalih domaćih sektora (za 7,7%). Najdugotrajniji (još od svibnja 2012. godine) i najintenzivniji godišnji pad (dvoznamenkasti u posljednja 22 mjeseca) bilježi dug drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) jer pri potisnutoj kreditnoj aktivnosti i orijentaciji države i tvrtki na financiranje na domaćem tržištu banke smanjuju svoje inozemne obveze. Istodobno povoljna proračunska kretanja smanjuju razinu potrebnog financiranja proračunskog manjka pa se kontinuitet godišnjeg pada inozemnog duga opće države praktički protegao na posljednjih 17 mjeseci (s izuzetkom ožujka ove godine kada je izdana inozemna obveznica).

U prvih sedam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,3 milijarde eura, pri čemu su smanjeni dugovi opće države (za 1,3 milijarde eura), ostalih domaćih sektora (za 552,0 milijuna eura) i drugih monetarnih financijskih institucija (za 507,9 milijuna eura), dok je istodobno povećan dug središnje banke za 724,0 milijuna eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 324,7 milijuna eura. U takvim okolnostima u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja ove godine dominiraju ostali domaći sektori s 36,1% (0,2 postotna boda manje nego na kraju 2016. godine), slijedi opća država s 33,5% (2,1 postotni bod manje), izravna ulaganja s 15,0% (1,3 postotna boda više), druge monetarne financijske institucije s 10,0% (0,9 postotnih bodova manje) i središnja banka s 5,3% (1,9 postotnih bodova više nego na kraju 2016. godine).

U narednom razdoblju očekujemo nastavak identičnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga s obzirom na to da uspješna fiskalna konsolidacija smanjuje potrebe države za zaduživanjem, a istodobno povoljna monetarna situacija na domaćem tržištu motivira državu i tvrtke da dominantnom orijentacijom na domaće zaduživanje smanjuju rizike dugova u stranoj valuti. Stoga očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, a time pridonijeti i vrlo vjerojatnom skorom povećanju kreditnog rejtinga zemlje, stoji u komentaru direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića na temu kretanja bruto inozemnog duga u srpnju 2017.

Facebook Komentari