HGK: Očekujemo da će se udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine spustiti na razinu od oko 80%

Pozitivna kretanja u razini proračunskog manjka, pri čemu je na razini opće države prema metodologiji GFS 2001 u prvom polugodištu ove godine zabilježen čak i proračunski višak, uz nastavak vođenja ekspanzivne monetarne politike, koja kamatne stope drži na povijesno niskim razinama, povoljan su okvir za smanjenje razine javnoga duga jer fiskalni saldo umanjuje potrebu za novim zaduživanjem, a niske kamatne stope omogućuju refinanciranje postojećeg duga po znatno povoljnijim uvjetima.

Uz to, smanjenje premije rizika za Hrvatsku približava razinu kamatnih stopa u zemlji s onima u okružju, pa se država u sve većem obujmu zadužuje na domaćem financijskom tržištu umanjujući time rizike povezane s inozemnim financiranjem, posebno tečajni rizik.

U takvim je okolnostima, nakon uspostave tendencije osjetnijeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine, i na kraju prvog polugodišta ove godine taj udio dodatno smanjen na razinu od 81,9% BDP-a.

Riječ je o respektabilnim tendencijama s obzirom na to da se prema dinamici smanjenja razine udjela javnog duga u BDP-u na kraju drugog kvartala ove godine u odnosu na njegovu razinu na kraju prvog kvartala ove godine Hrvatska pozicionirala na vodeće mjesto među državama članicama EU smanjivši taj udio za 4,5 postotnih bodova.

Pozitivne tendencije u kretanju javnog duga nastavljene su i u srpnju ove godine kada je iznos duga od 288,6 milijardi kuna bio za 0,4 milijarde kuna ili za 0,1% manji nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je unutarnji dug povećan za 4,8% na razinu od 185,8 milijardi kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 8,0% na iznos od 102,8 milijardi kuna. Od konca prošle godine do kraja srpnja ove godine javni je dug ukupno smanjen za 435,4 milijuna kuna, pri čemu je domaća komponenta duga povećana za 5,2 milijarde kuna, dok je inozemni dug smanjen za 5,6 milijardi kuna.

Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica (za 6,1 milijardu kuna) te na prirast duga po trezorskim zapisima (za 1,2 milijarde kuna), dok je stanje kreditnoga duga smanjeno za 2,1 milijardu kuna. Na inozemnom je tržištu dug po obveznicama smanjen za 4,9 milijardi kuna, a kreditni dug za 0,9 milijardi kuna. U navedenom je razdoblju smanjen dug svih sastavnica opće države (središnja država za 10,4 milijuna kuna, lokalna država za 372,9 milijuna kuna te fondovi socijalne sigurnosti za 0,6 milijuna kuna), pri čemu dug središnje države determinira ukupna kretanja jer čini 98,5% duga opće države.

Pri nastavku gospodarskog rasta i boljim rezultatima ostvarivanja državnog proračuna od prvotno planiranog, očekujemo da će se udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine spustiti na razinu od oko 80%, što će povoljno utjecati na vjerojatno poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, ali i poduprti intencije Strategije uvođenja eura u Hrvatskoj smanjujući makroekonomske neravnoteže i time djelujući na spremnost zemlje za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, analizira HGK.

Facebook Komentari