Vlada RH odgovorila je na zastupničko pitanje Gorana Aleksića iz Snage, vezano uz arbitražni spor koji je pokrenuo Unicredit u Washingtonu.
HRVATSKI SABOR Goran Aleksić, zastupnik U Zagrebu, 15. rujna 2017.
PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA
Predmet: Zastupničko pitanje predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću
Na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora upućujem predsjedniku Vlade RH sljedeće zastupničko pitanje:
Poštovani gospodine Plenković, molim Vas da mi odgovorite što je Vlada RH poduzela te što će poduzeti povodom arbitražnog postupka pred ICSID-om u Washingtonu, koji je Unicredit pokrenuo protiv Republike Hrvatske, konkretno:
a) Je li Republika Hrvatska osporila ICSID-u nadležnost za arbitražu?
b) Je li Republika Hrvatska poduzela bilo kakve korake prema ICSID-u, a ako jest, koje konkretno?
c) Je li Republika Hrvatska pokrenula postupak izlaska iz bilateralnih ugovora koje je sklopila s pojedinim članicama EU-a prije nego što je postala članicom EU-a?
d) Što će Republika Hrvatska poduzeti u nastavku odnosnoga arbitražnog procesa?
e) Što će Republika Hrvatska učiniti ako unatoč svemu arbitražni postupak završi presudom protiv Republike Hrvatske?
Obrazloženje:
Nakon što je provedena konverzija CHF kredita u euro kredite na temelju Glave 1V.a Zakona o potrošačkom kreditiranju, Unicredit vlasnik Zagrebačke banke d.d., pokrenuo je arbitražni postupak pred ICS1D-om u kojem će pokušati namiriti svoj trošak koji se dogodio uslijed konverzije. Poznato je da je konkretna arbitraža pokrenuta na temelju Ugovora Republike Hrvatske s Austrijom o zaštiti i poticanju ulaganja, ugovorenog prije nego je Hrvatska postala članicom EU-a. U tome ugovoru decidirano je propisano da se odredbe ugovora koje su protivne EU pravu neće primijeniti. Citiram dio ugovora koji govori o tome, članak 11. stavak 2.:
„Članak 11.
Primjena Ugovora
(2) Ugovorne stranke nisu vezane ovim Ugovorom u mjeri u kojoj je inkompatibilan s pravnim propisima Europske unije (EU), koji su na snazi u bilo koje dano vrijeme.”
EU komisija već je u više navrata naložila članicama EU-a da izađu iz takvih ugovora, jer su oni suprotni EU pravu. EU komisija o konkretnom slučaju izjaviIa je, između ostaloga, i sljedeće:
„Bilateralni ugovori o ulaganjima unutar EU-a (BIT) nisu kompatibilni s ugovorima EU-a i prema tome arbitražni mehanizmi predviđeni u takvim ugovorima protivni su zakonodavstvu EU-a. Komisija smatra da ti ugovori fragmentiraju jedinstveno tržište tako što na bilateralnoj osnovi daju prava državljanima zemalja s takvim ugovorima, a ne svim investitorima u EU. Arbitražni postupci predviđeni tim ugovorima isključuju nacionalne sudove i Sud EU-a te stvaraju situaciju u kojoj ti sudovi ne mogu osigurati puni učinak europskog zakonodavstva.”
U skladu s opisanim, molim da mi odgovorite na pitanja.
Hvala unaprijed i srdačan pozdrav!
Zastupnik
Goran Aleksić
PRIJEDLOG
Klasa: Urbroj:
Zagreb,
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA
Predmet:Zastupničko pitanje Gorana Aleksića, u vezi s arbitražnim postupkom pred
Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu
— odgovor Vlade
Zastupnik u Hrvatskome saboru, Goran Aleksić, postavio je, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16 i 69/17), zastupničko pitanje u vezi s arbitražnim postupkom pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu.
Na navedeno zastupničko pitanje Vlada Republike Hrvatske, daje sljedeći odgovor:
U vezi s pitanjima o osporavanju nadležnosti Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID), poduzetim koracima prema ICSID-u, nastavku arbitražnog procesa te što će Republika Hrvatska učiniti u slučaju da sud donese presudu protiv Republike Hrvatske, izvještavamo vas da je arbitražni postupak UniCredit Bank Austria AG and Zagrebačka Banka d.d. v. Republic of Croatia (ICSID Case No. ARB/16/31) registriran 16. rujna 2016. godine. Republiku Hrvatsku u tom sporu zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zajedno s Odvjetničkim društvom Volterra Fietta. Koraci koji su do sada poduzeti, odnosno procesne radnje koje su izvršene su sljedeće:
– i zabrani su arbitri- Lucinda A. Low (Sjedinjene Američke Države), predsjednica, imenovana na temelj u suglasnosti stranaka; Klaus Reichert (Irska/Savezna Republika Njemačka), imenovan od strane tužitelja i Miloš Olik (Češka Republika), imenovan od strane Republike Hrvatske, te je 13. lipnja 2017. godine konstituiran arbitražni sud,
– 14. srpnja 2017. godine arbitražni sud je održao prvu sjednicu putem video konferencije,
– povodom zahtjeva tužitelja za donošenjem odluke o povjerljivosti, 31. kolovoza 2017. godine arbitražni sud je donio Proceduralni nalog br. 2 koji se odnosi na povjerljivost,
– 15. rujna 2017. godine tužitelji su ponijeli podnesak o meritumu.
U tijeku je priprema odgovora na tužbu, međutim s obzirom da je arbitražni postupak u tijeku, Vlada Republike Hrvatske nije u mogućnosti javno iznositi koje procesne i materijalno-pravne prigovore planira koristiti u postupku niti na bilo koji drugi način komentirati tijek postupka kako ne bi ugrozila svoj u poziciju u sporu.
Nadalje, u vezi s pitanjem je li Republika Hrvatska pokrenula postupak izlaska iz bilateralnih ugovora koje je sklopila s pojedinim članicama Europske unije prije nego što je postala članicom Europske Unije, napominjemo da Vlada Republike Hrvatske zajedno s ostalim državama članicama razmatra najbolje moguće rješenje za istovremeno stavljanje van snage svih bilateralnih ugovora o zaštiti ulaganja sklopljenih s drugim državama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: Intra EU BIT).
U tom smislu Vlada Republike Hrvatske je već prije pristupanja Europskoj uniji, tijekom 2011. godine započela razgovore s Republikom Austrijom o raskidanju tog Ugovora, međutim austrijska strana se izričito protivila stavu da Intra EU BIT-ovi nisu u skladu s pravom Europske unije i nije pristala na sporazumni raskid. Isti stav zauzele su i druge države članice kojima smo tada priopćili namjeru raskidanja Intra EU BIT-ova (Savezna Republika Njemačka, Francuska Republika, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske).
Kao što je i navedeno u upitu, Europska komisija smatra kako ti ugovori nisu kompatibilni s pravom Europske unije i zbog toga je pokrenula postupak zbog povrede prava Europske unije protiv 5 država članica, uključujući i Republiku Austriju. Stavovi pojedinih država članica o tom, još uvijek otvorenom pitanju vrlo su različiti, te se na razini Europske unije već nekoliko godina o tome vode rasprave. Međutim, očekujemo da će konačnu ocjenu njihove usklađenosti s pravom Europske unije dati Sud Europske unije i to u narednih nekoliko mjeseci u postupku Achmea (C-284/16), koja će postati obvezujuća za sve države članice Europske unije, pa tako i za Republiku Hrvatsku.
U spomenutom postupku Sud Europske unije je zaprimio zahtjev za prethodnom odlukom u odnosu na sljedeća pitanja: Je li članku 344. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) protivna primjena odredbe iz bilateralnog ugovora o zaštiti ulaganja između država članica Europske unije, prema kojem ulagatelj iz jedne države ugovornice u slučaju spora povodom ulaganja u drugoj državi ugovornici smije pokrenuti arbitražni postupak protiv potonje države, ako je ugovor o zaštiti ulaganja sklopljen prije pristupa jedne od država ugovornica Uniji, a arbitražni postupak bi trebalo pokrenuti tek nakon toga? U slučaju negativnog odgovora na prvo pitanje: Je li primjena takve odredbe protivna članku 267. UFEU-a? U slučaju negativnog odgovora na prvo i drugo pitanje: Je li primjena takve odredbe protivna članku 18. stavku 1. U FEU-a u okolnostima opisanima u prvom pitanju?
Nakon što Sud Europske unije donese odluku, Republika Hrvatska će, ovisno o reakcijama ostalih država članica, ocijeniti koje opcije za stavljanje van snage Intra EU BIT-ova su najbolje, odnosno je li bolje pričekati zajedničko rješenje na razini Europske unije, predložiti svim državama članicama sporazumno stavljanje van snage Intra EU BIT-ova uz ukidanje tzv. sunset odredbe ili jednostrano raskinuti ugovore.
Zaključno, Republika Hrvatska će uzeti u obzir sve okolnosti i u dogovoru s odvjetnicima, koji ju zastupaju u sporu, poduzeti sve da zaštiti interese Republike Hrvatske u ovom i u drugim sporovima koji se protiv nje vode.
Eventualna potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika dat će mr. sc. Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjski h i europskih poslova.
PREDSJEDNIK
mr. sc. Andrej Plenković
