Vujčić: Most i Linić pričaju besmislice oko HNB-a i Agrokora

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u Pressingu.

Most je spominjao odgovornost HNB-a i HANF-e za situaciju u Agrokoru. Slavko Linić bivši ministar finacija kazao je da “Hrvatska narodna banka znala da banke financiraju Agrokorove dobavljače zbog produljenih rokova plaćanja”. Također, kazao je i da je mogla spriječiti Agrokorovo širenje i akvizicije koje su išle isključivo preko kredita’. Neki tvrde da HNB nije očuvao stabilnost bankarskog sustva, kako to komentirate?

To su besmislilce, svatko tko razumije ulogu HNB-a, kada to čuje, zna da to nema veze s ničim. Dobivamo pohvale od svih da smo uspjeli sačuvati stabilnost banakrskog sustava, najprije u vrijeme recesije i sad opet kada je Agrokor u ovakvim problemima. Mi smo radili, rekao bih ovako; Agrokor je kompanija koja je, opće je poznato, godinama imala slabu bilancu, to nije bila tajna. Naša uloga je bila održati stabilnim bankarski sustav, zbog toga jer su u bankama depoziti građana. Ako Agrokor bankrotira, mi smo si postavili zadatak da učinimo sve da bankarski sustav ne bude uvučen u isti vrtlog. Naložili smo da svaka banka kojoj je izloženost kapitala prema Agrokoru veća od 25 posto, rekli smo da to moraju smanjiti. Od 2012. pisali smo rješenja. Kad smo ustanovili da imamo veliku izloženost pojedninih banka Agrokoru, mi smo počeli stiskati banke. Uz to, rekli smo i da banke ne mogu imati ni veliku izloženost prema tvrtkama ovisim o Agrokoru.

Čak i ako dođe i do 100 posto otpisa potraživanja, a neće do toga doći, i uz najgori scenarij, osigurali smo stabilnost banaka i depozita građana. Ovakve besmislice mogu se pričati samo kod nas.

Stoji li to u propisima oko zabrane veće izloženosti banaka od 25 posto kapitala? Vi u HNB-u ste po tom pitanju bili samo regulatorili ili ste samo odradili kreativni dio?

Radili smo i regulaciju i kretivni dio.

Što je s Vašim svjedočenjem pred saborskim istražnim Povjerenstvom za Agrokor?

Ništa o tome ne znam.

Pred Povjerenstvo su pozvani Stipe Mesić, Josip Manlić i neki drugi ljudi, neije li logičnije da budete Vi pozvani a ne neki ljudi iz devedesetih?

Ja i bez toga pričam. Bilo bi zanimjivo vidjeti iz tih dokumenta što je HNB poduzeo, koje akcije i u kojim bankama, kada je pisao rješenja bankama, upute što moraju napraviti. I to bi moglo koindicirati s napadima na HNB.

Pa recite nam.

To vam ne mogu reći zbog supervizorske tajne.

Bilo bi Vam drago da dođete pred Povjerenstvo za Agrokor?

Bilo bi mi drago, apsolutno.

To smo radili 4-5 godina, i bilo je raznih napada. Mi smo svoj posao radili više nego revno, a onda imamo banke kojima to nije drago i Agrokor kojem to nije drago, I kome je to bilo drago u tih pet godina? Nikome osim HNB-u, i onda nas sad prozivaju. Ili netko ima skrivene namjere ili je to smiješno.

Najvažnije je da smo svoj posao jako dobro obavili, i svi koji razumiju, znaju da smo mi to dobro radili.

Jučer smo na Doing bussines listi izgubili 8 mjesta a ministrica gospodarstva je prije godinu dana najavljivala da je skok od deset mjesta na toj listi cilj?

To je sad jednostavno nešto na ćemo morati raditi na ovom puti u eurozonu, to su strukturne reforme o kojima je govorim godina. Ja morama reći da mi kao ekonomija sada rastemo 3,3 posto, To je dobro, a cilj RH treba biti imati višu održivu stopa rasta. Moramo dići prvenstveno proizvodnost rada, onoliko koliko se može proizvesti po zaposlenom i da dignemo participaciju na tržištu rada, a čak nam razina produktivnosti i nije loša. Moramo imati efikasniju javnu upravu i poduzeća, održivu fiskalnu situaciju, zdravstveni sustav koji ne producira toliko nedospjelih potraživanja, pravosuđe, obrazovanje… U Grčkoj se pričalo o 400 strukturnih reformi, nama ne treba toliko, ali trebamo puno toga napraviti

Otkud sad priča o uvođenju eura? Zašto baš sad?

Dogovorili smo to još početkom godine i od tada HNB priprema ovaj dokument koji je sada predstavljen i najesen je objavljen, a ja sam još na proljeće počeo najavljivati da ćemo ići u javnu raspravu. Došlo je to sad prirodno, mislim da je tajming baš i dobar jer je RH izašla iz procesa prekomjernog deficita. Ranije pričati o ovome bez toga nije bilo prikladno.

Ali je li se to moglo ipak i ranije dogoditi?

Ne bih to preporučio jer je RH bila u situaciji rastućeg javnog duga, u proceduri prekomjernog deficita i to definitvno nije neka pozicija da kažemo idemo mi sad u eurozonu, ne prije nego pokažete da ste u stanju promijeniti putanju BDP-a i da imate politiku i odluku da ga smanjite.

Je li realno očekivati da bi javni dug mogao za dvije godine iznositi 70 posto?

Ne bih rekao, ali će se približavati brzo toj razini i zato je sada dobro vrijeme da krenemo u priču oko eura.

Netko bi mogao pomisliti da se radi možda o odvlačenju fokusa s teme Agrokora?

Rekao sam sad da smo to puno prije odlučili. A što – da sad čekamo da priča oko Agrokora završi? Nema to smisla.

Nije sporno to što Vlada i HNB rade zajedno na ovome, neki se tome protive?

Mora se to zajedno raditi, i Vlada i HNB, i zato i konferencija i dokument i pripreme koje će sr raditi su zajedničke.

Što je s autonomijom HNB-a, ovo nadmašuje jednu vlast?

U svim zemljama je to uvijek radila središnja banka, ne dovodi to ni na koji način autonomiju središnje banke. Bio sam i zamjenik u procesu pregovaranja oko ulaska u EU vezano uz HNB, postoje poslovi koji se jednostavno moraju raditi zajedno.

Ima li tu previše ministra financija Zdravka Marića pa da se odmiče fokus s njegove uloge oko Agrokora?

Sad smo govorili da je preduvjet bio da izađemo iz procedure prekomjernog deficita i da imamo pad udjela javnog duga u BDP-u, to su sve stvari vezane iz Ministarstvo financija i više je nego logično da sudjeluje.

Zašto niste pozvali na konferenciju nekoga tko je protiv uvođenja eura, primjerice sindikate? Sindikalni šef Vilim Ribič kaže da nisu pozvani?

Koliko znam, svi sindikalisti su bili pozvani, neke sam i vidio, nisam ja radio pozive.

Ali nisu oni iznosili argumente?

To je bio početak predstavljanja strategije i svi će imati vremena iznijeti svoje argumente. Cijela stvar mora funkcionirati tako da svi koji su protivnici sada iznose argumente, ja ne znam tko je sada protiv, a tko je za, ne mogu to sada ni predviđati, moći ćemo raspravljati i na koncu je ključna stvar da to dobije potporu javnosti. Mora postojati potpora javnosti za uvođenje eura.

A kako će se to testirati? Živi zid spominje referendum?

Takvu odluku ne donosi HNB, ali se lako testira istraživanjem javnog mnijenja.

A referendumom?

Sve je moguće zamisliti, ali neke zemlje imaju zahtjev za referendumom u slučaju takvih odluka, većina nema, Hrvatska ne mora provesti refendum, ali tijekom rasprave će se pokazati je li tako nešto potrebno uopće. Ja nisam političar, to nije pitanje za mene, ali mogu reći da ako vam pokazuje ispitivanje javnog mnijenja da je većina “za”, imat erelativno čistu situacija, ali ako je vrlo blizu, onda su stvari manje očite.

Kada bi mogli uvesti euro?

Bilo bi lijepo da se poklopi s ulaskom u tečajni mehanizam. Riječ je o “čekaonici” u kojoj država mora provesti dvije godine … a od 2005. nijedna država nije ušla.

Rekli ste da kriteriji za ulazak ne postoje, što znači da kriteriji ne postoje?

U razgovoru s našim europskim partnerima morat ćemo ih iskristalizirati.

Tko su oni?

Oni koji već jesu u eurozoni.

Koje su najveće prednosti u euro-sustav?

Glavna prednost je da nestaje valutni rizik, RH Ima najveći stupanj euroizacije, za nas euro nije ništa novo. Računa se, štedi se u eurima, cijene se brojne izražavaju u eurima. Ono što će svi osjetiti jest da će zbog nestanka valutnog rizika pasti kamatne stope, tu će biti i nestanak troškova valuta koji su otprilike oko milijardu kuna, privlačniji ćemo biti investitorima, turizam nam je važan – 70 posto naših prihoda dolazi iz eurozone, turisti će tu moći trošiti u eurima.

Tečajni rizik, jasno je to, ali nije li on ionako ovdje jako slab?

Upravo je cilj da uklonimo tečajni rizik i da investitori, štediše, oni koji uzimaju kredite u kunama imaju povjerenja u HNB i da se tečaj neće u budućnosti mijenjati. No to nije 100-postotna kredibilnost, može netko drugi doći u HNB i promijeniti politiku HNB-a. Kad jednom uđete u euro, ne može se ništa mijenjati.

Famozno zaokruživanje cijena – što s tim, poskupljenja će biti?

To je u velikoj mjeri mit, a ne stvarnost. U prvom valu zemalja koje su ulazile, bilo je zaokruživanje cijena na gore, ali kasnije je taj efekt bio sve manji zahvaljujući triku kojim se tome doskočilo – i u domaćoj valuti i u euru šest mjeseci prije i nakon konverzije se mora objavljivati cijene. Stvarni porast je bio 0,2 do 0,3 posto je bila inflacija što je zanemarivo.

Tko će biti gubitnik, a tko dobitnik?

Prve će gubiti banke – one sada imaju prihod na mjenjačkim poslovima, a tu je i platni promet s inozemstvom. No, i one bi trebale imati koristi zbog gospodarstva u cjelini – zbog manje loših kredita, primjerice.

A izvoznici, uvoznici, priča se često o famoznom uvoznom lobiju?

Ako imate integrirano gospodarstvo, što znači biti “uvozni lobi”? Tečajna politika – svaka deprecijacija kune povećava dug za 50 milijardi kuna, a aprecijaciju ne dopuštamo da se ne pokvari konkurentnost naših izvoznika i tu su ta dva osigurača.

Facebook Komentari