Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, nakon rebalansa Proračuna Osječko-baranjske županije kaže: Ne zanima me tko je inicirao projekt nego kako ga realizirati i otvoriti radna mjesta
Uvjerljivom većinom glasova vijećnika (35 za, osam suzdržanih i osam protiv)Županijska skupština Osječko-baranjske županije usvojila je rebalans Proračuna za 2017. godinu. Iako je riječ o najvažnijem financijskom dokumentu, usvajanje proračuna u predstavničkim tijelima u pravilu se doživljava kao demonstriranje političkih snaga između vladajuće opcije i opozicije, no u aktualnom sazivu Skupštine Osječko-baranjske županije zapravo je potvrda stabilne vlasti HDZ-ai njegovih partnera. O tom i ostalim aktualnim događanjima u vodećoj slavonskoj županiji Kamenjar.com razgovarao je sa županom Ivanom Anušićem.
– Zahvaljujući stabilnoj većini i vlasti u Osječko-baranjskoj županiji možemo se u potpunosti posvetiti razvojnim projektima, baš kako smo i najavili prije lokalnih izbora. Održali smo već pet sjednica Županijske skupštine u samo četiri mjeseca novog saziv, što pokazuje da nastojimo maksimalno ubrzati sva događanja u Županiji, pa je tako došao na red i rebalans kojim se usklađuje prihode i rashode. Ukupni iznos proračuna smanjen je za 17,5 milijuna kuna i sada iznosi 750,35 milijuna kuna, a osnovne su mu značajke da povećavamo izdvajanja za programe socijalne skrbi, zdravstva i školstva. Tako će na primjer 500.000 kuna više dobiti HNK-a Osijek, 200.000 kuna osigurano je za novi Upravni odjel za kontinentalni turizam, a posebno veseli što smo uspjeli preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurati 3,5 milijuna kuna za izgradnju Centra za autizam. Na taj način isti iznos sredstva ostaje u našem proračunu i usmjerit ćemo ga u druge projekte, a istovremeno smo osigurali uvjete da Centarumjesto planiranog završetka u rujnu 2019. godine bude gotov već do rujna sljedeće godine.
* Između ostaloga, ovim rebalansom proračuna za 2,2 milijuna kuna povećane su pomoći općinama i gradovima za infrastrukturne projekte.
– Proteklih mjeseci posjetio sam desetak općina i gradova, gdje sam dobio potvrdu mojih razmišljanja da Županija može i mora još više pomagati razvoj jedinica lokalne samouprave. Na sastancima tako utvrđujemo prioritete i dogovaramo način suradnje, financiranja, pa i lobiranja za projekte. Nema tu nikakvih tajni ni zakulisnih igara nego administrativna, stručna, financijska pomoć Županije, što uključuje i otvoreno posredovanje radi zajedničkih interesa. Na primjer, na probleme vodoprivrede upozorili su čelnici Podravske Moslavine, Drenja, Bilja, Bizovca, Petrijevaca i logično je da kao župan interveniram te sa svoje pozicije posredujem u dogovaranju sastanaka u resornom ministarstvu i Hrvatskim vodama. Ne pitam koja je politička opcija na vlasti u nekoj općini nego imaju li načelnici i njihovi suradnici volje i znanja da se određeni problem rješavaju. Svi dužnosnici i stručne službe Županije stoje im na raspolaganju, otvoreni smo maksimalno za suradnju. U tom svjetlu treba promatrati i navedeno povećanje sredstava za pomoći općinama i gradovima, moju odluku da Županija sufinancira izradu projektne dokumentacije u iznosu do milijun kuna i druge mjere. Osječko-baranjska županija je gospodarski u lošem stanju, kao i većina županija u Republici Hrvatskoj, no imamo potencijal kojim možemo ispraviti sadašnje stanje. Koliko ćemo biti uspješni i polučiti rezultate u budućnosti ovisi upravo o nama, o čelnim ljudima koji vode županiju, općine i gradove.Priznajem rad, rad i samo rad, i to sustavan, uz praćenje aktualnih trendova, korištenje vlastitih potencijala i resursa te orijentaciju na mogućnosti koje nam pruža članstvo u Europskoj uniji. O tomu nije dovoljno samo pričati nego treba povlačiti konkretne poteze, što činimo.
* O izgradnji sustava navodnjavanja, ULO hladnjače, I. Gimnazije i sličnim projektima govori se godinama, no stječe se dojam da smo još uvijek na početku.
– Ostavit ćemo sada po strani što je bilo prije, činjenica je da su neki projekti najavljivani, a da nisu uopće provedivi ili nisu provedivi na lokacijama o kojima se govorilo. To nas sad vraća nekoliko koraka unazad i zato nećemo gubiti vrijeme na priče o tome što je trebalo napraviti. Danas me zanima je li pojedini projekt dobar i može li donijeti nova radna mjesta, plaće i ostanak naših ljudi u svojim domovima. Zato sam od prvog dana na funkciji župana stavio na stol sve započete ili najavljene projekte kao i projekte koje sam osobno najavio u predizbornoj kampanji. Ono što sam obećao sigurno ćemo realizirati, a utvrđujemo koliko su realni ostali projekti. Recimo, pokušavamo naći novu lokaciju za izgradnju I. Gimnazije u centru Osijeka jer je ne želimo seliti i time dodatno opustjeti središte grada. Izgradnja nove Srednje škole u Donjem Miholjcu koštala bi više od 40 milijuna kuna, što je gotovo nemoguće osigurati u današnja vremena, a pogotovo ako znamo da je broj učenika od vremena pripreme projektne dokumentacije do danas pao sa 511 na 303. Zato je realnije ući u rekonstrukciju postojećih objekata, što će koštati oko 13 milijuna kuna, ali ta rekonstrukcija objekata bit će obavljena po najvišim energetskim standardima te po svim pedagoškim standardima. Slično možemo reći i za više drugih projekata koji su najavljivani godinama, a kada smo ih htjeli pustiti u realizaciju vidjeli smo da su čak i po 10-ak godina najavljivani bez ikakvog temelja. Na primjer ULO hladnjača se uopće ne može uknjižiti na zemljištu u Slobodnoj zoni na kojemu je planirana. Stoga nema razloga da novac stoji u proračunu jer ne bi bio iskorišten. Očito sve projekte trebamo provjeriti, a one koji su kvalitetno pripremljeni ostvarit ćemo već u 2018. godini.
* Ovlasti županije su zaista limitirane i ne mogu bitnije utjecati na gospodarstvo, a potpore koje daje Osječko-baranjska županije su pohvalne, ali samo su „kap u moru“. Kao župan obilazite i tvrtke na području Županije, no možete li im konkretno pomoći?
– Osječko-baranjska županija izdvaja značajna sredstva za potpore i s tom praksom nastavljamo, dapače povećavamo ih. Smatram da je svaka pomoć poduzetnicima dobrodošla, a imamo primjera da je i pomoć ili nagrada od nekoliko tisuća kuna nekada dovoljna za početak poduzetničkog pothvata. Svako novo radno mjesto je uspjeh i zato nastavljamo s potporama. S druge strane, smisao mojih posjeta poduzetnicima poput OPG-aDragana Čolakovića u Šagu, tvrtke Kanaan u Donjem Miholjcu, Đakovo Hrast iz Đakova i drugih nije protokolarni nego zaista radni nakon kojih smo poduzeli aktivnosti i ostvarili rezultat. Recimo, OPG Čolaković sam posjetio za vrijeme žetve pšenice, u vrijeme dok nisu bili definirani svi uvjeti i cijena otkupa te smo iskazali jasan stav kakav mora biti odnos države Slavoniji i Baranji u našoj najvažnijoj krušarici. Nakon razgovora s vlasnikom Kanaana uputili smo službeni dopis i pokrenuli inicijativuprema Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede da prilikom donošenja novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu mora naći model po komuza koncesije ili zakuppoljoprivrednog zemljišta mogu konkurirati i prerađivači poput Kanaana koje nemaju svoju zemlju. Ova i slične tvrtke koje bilježe rast prihoda, izvoza i broja zaposlenih trebaju pomoć nas koji obnašamo vlast u općinama, gradovima i županijama. Zato su vrata mog ureda uvijek otvorena svim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje.
* Posjet Đakovo Hrastu zapravo je nastavak Vaše inicijative da se mijenjaju odnos države prema drvoprerađivačkoj industriji u osiguranju sirovina, odnosi u kojima vladaju interesi lobija.
– Nedavno sam održao sastanak s predstavnicima drvoprerađivačke industrije Slavonije i Baranje te utvrdio koji su glavni problemi ove djelatnosti. Potom sam o svemu informirao Ministarstvo poljoprivrede, a problematiku sam iznio i na sastanku svih slavonskih župana. Situacija je kristalno jasna. Šumska bogatstva na području Slavonije i Baranje su iznimno vrijedna, predstavljaju resurs kakav se skupo plaća na svjetskom tržištu, no zbog nekih pojedinačnih interesa najmanju korist od toga ima ovo područje, tvrtke i ljudi. Hrastovi i drugi kvalitetni trupci samo se pile u Hrvatskoj i izvoze kao sirovina koja se potom obrađuje i dobiva deseterostruko vrjedniji proizvod. Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume i Vlada RH stoga moraju naći način kako ispraviti tu nepravdu i štetu koju trpimo. Naime, područje Slavonije i Baranje nema puno potencijala i sirovina s kojima možemo polučiti ozbiljnije gospodarske pomake.
Drvo je jedno od njih i ono mora ostati u Slavoniji, ovdje se prerađivati u finalni proizvod, a ne samo rezati trupce i seliti ih iz Hrvatske. Ovaj problem postavit ćemo i na dnevni red sjednice Vlade RH koja će se 1. prosinca održati u Osijeku te vjerujem da ćemo naći rješenje i tako osigurati sirovinu za proizvođače finalnih proizvoda i otvaranje novih radnih mjesta. Međutim, kao župan očekujem da i vlasnici tih tvornica pokažu veću socijalnu osjetljivost te svojim zaposlenicima osiguraju bolje plaće i uvjete rada.
