Selak: Možda je veći problem što se nisam legitimirala kao ljevičarka jer mislim da bi mi to omogućilo poziciju nekakve moralne superiornosti

U HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva” gostovala je filozofkinja i bioetičarka Marija Selak te komentirala aktualna društvena zbivanja.

Na pitanje je li desničarka, Selak je odgovorila: Meni je potpuno svejedno, ja se nikad nisam javno legitimirala kao desničarka, niti sam se, a možda je to veći problem, legitimirala kao ljevičarka jer mislim da bi mi to omogućilo poziciju nekakve moralne superiornosti, što je ono od čega bi svako misleće biće trebalo bježati. Drugi je problem to što kad vi kažete desničarka neko drugi najčešće misli dvije stvari – prva je psovka, a druga je pokušaj eliminacije mene iz javnog diskursa. Time se zapravo želi reći da sve što ja govorim ne vrijedi ništa, izjavila je Selak i decidirano kazala da se ne smatra desničarkom.

Objašnjavajući što je bioetika kazala je da je to moderna disciplina koja je proizašla iz suvremene konfrontacije svijeta i znanosti. Ona je proizašla prvo iz napretka medicine i onoga što se događalo u medicini, gdje se zahtijevao drugačiji odgovor čovjeka i aktivniji angažman ljudskog bića u pitanjima koja treba danas rješavati.

Voditelj Aleksandar Stanković je pročitao pismo gledatelja – koji kaže da su kumske veze Selak s Antom Čovićem pomogle njenom zapošljavanju na Filozofskom fakultetu. Gledatelj je priupitao i koliko je utjecalo to što je Ante Čović bio član Vijeća HRT-a da Selak bude sudionica emisije “Peti dan” i gošća “Nu2”. Stanković je to sa svoje strane odbacio i kazao da čovjeka niti ne poznaje, a Selak je kazala: Zanimljivo je koliko se predimenzionira ta funkcija Ante Čovića. Nisam dosad čula za HRT, a čula sam priče da me dovukao na Filozofski fakultet. Nikakve veze nisu doprinijele da budem zaposlena na Fakultetu. Javila sam se na javni natječaj i ta procedura je bila transparentna. Vjerujem da bi mnogi voljeli da je tako jer bi to bio još jedan način da se mene eliminira iz javnog diskursa, ali žao mi je, moj rad iza kojega stojim pokazuje zašto je bila riječ o tome da se izabere mene.

Postoji jedna grupacija koja se intenzivno bavi time da sve što se događa u području integrativne bioetike proglasi pseudoznanošću. Mene više od svega toga na fenomenološkoj razini fascinira da netko tko je u prilici raditi tako zanimljive stvari kao što je bavljenje filozofijom, gdje je polje interesa beskonačno i vaših mogućnosti da se realizirate, da je svoj život i egzistenciju posvetio rušenju i destrukciji nečijih tuđih projekata, izjavila je Selak.

Na pitanje – možemo li živjeti u skladnoj i funkcionalnoj zajednici s tolikim svjetonazorskim i socijalnim razlikama Selak je kazala kako smatra smiješnim prozivke političara u Hrvatskoj da se postigne društveni konsenzus u pogledu bilo čega npr. obrazovne reforme. Nama ne treba konsenzus. Netko je dobio legitimitet na izborima i taj netko ima pravo i priliku provesti svoju reformu, a onda će dalje na drugim izborima vidjeti koliko je bio uspješan i bit će kažnjen odnosno nagrađen. Jedna vrsta dijalektike, jedna vrsta sukoba unutar društva je uvijek dobrodošla. A sad koliko možemo živjeti u funkcionalnoj zajednici to ovisi o tome do koje mjere ćemo ići u tim sukobima. Ako bih trebala negdje povući crtu gdje ta granica prestaje, ona prestaje kad se ne argumentira nešto sa samim sadržajem već sa osobom i još više sa time kada se poništava nečija osobnost, npr. kada netko u javnosti napada nečiji fizički izgled ili nečije podrijetlo umjesto da se bavi njegovim političkim djelovanjem. Onda prestaje mogućnost funkcionalne zajednice.

Voditelj Stanković upitao je Selak da komentira rezultate jednog istraživanja prema kojemu 3/4 učenika četvrtih razreda srednjih škola ne smetra NDH fašističkom tvorevinom te da polovica se u potpunosti slaže s tvrdnjom da je homoseksualnost vrsta bolesti. Selak je izjavila kako bi ona to istraživanje prvo voljela vidjeti da bi ga mogla komentirati.

Na inzistiranje da ipak prokomentira da 3/4 učenika ne smatra NDH fašističkom tvorevinom uz upit nismo li možda mi onda u nečemu temeljito pogriješili, Selak je kazala – možda je onda riječ o mladenačkom buntu. Je li to zaista njihovo mišljenje? Ili oni time iskazuju svoju moć s 18 godina kada stupaju u svijet i kada idu protiv istina i sistema, ne znam..

A što je s homoseksualnošću, može li se i mišljenje za to smatrati buntom, upitao je Stanković. Može biti, odgovorila je.

Facebook Komentari