Zakon kojim je osnažen pravni okvir za postupanje u slučaju kada se sa stečajem suočava tvrtka čija propast može ugroziti cijelo gospodarstvo nije nametnut Agrokoru, niti je njegovo donošenje značilo automatsku primjenu na Agrokor, istaknula je ministrica i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
“Ivica Todorić laže, laži i klevete objavljuje s bloga koji nosi njegovo ime, a Todorić nikada nije demantirao da on stoji iza tog bloga, tužila sam Todorića. Dalje će se time baviti odvjetnici”, kazala je Dalić u razgovoru za Večernji list objašnjavajući zašto je podnijela privatnu tužbu protiv Todorića.
“Činim ono što ima pravo svaki hrvatski građanin koji je izložen klevetama, obratiti se institucijama hrvatske države, tj. sudu i dobiti zadovoljštinu. Dokazivati mora Todorić. A što je tko govorio i činio, može se svatko uvjeriti jednostavnim pretraživanjem na internetu. Kako je Todorić upropastio Agrokor, jasno pokazuje revizorsko izvješće, imao je zastrašujuće visoke dugove, blokadu računa i prazne police Konzuma koje su uslijedile proljetos”, istaknula je ministrica i potpredsjednica Vlade.
“Vlada ponavlja i ponavljat će da je učinila ono što je njezina obveza i zadaća. Detektirala je rizike koji mogu zaprijetiti cijelom gospodarstvu, dakle sigurnosti i javnom interesu cijele države, za čije upravljanje nije postojao dostatan pravni okvir. Zbog toga je Vlada predložila, a Sabor usvojio zakon kojim je osnažen pravni okvir za postupanje u slučaju kada se sa stečajem suočava tvrtka čija propast može ugroziti cijelo gospodarstvo. Niti je taj zakon nametnut Agrokoru, niti je njegovo donošenje značilo automatsku primjenu na Agrokor”, uvjerava Dalić.
“Bez zahtjeva uprave Agrokora ili koje druge kompanije na koju se zakon može primijeniti on bi i danas bio samo mogućnost koju nudi pravni sustav. Međutim, uprava Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem podnijela je sudu zahtjev za primjenu zakona. A da ja sada ponavljam i opisujem stanje ekonomske katastrofe koja je u tom trenutku zavladala i o čemu ste i vi izvještavali, nema potrebe. Sasvim je drugo pitanje ako je netko danas iznenađen, šokiran ili bijesan što je izvanredna uprava uspjela, što je hrvatska Vlada povukla djelotvoran i pravovremen potez pa je se ne može optuživati za nesposobnost, pasivnost i nesnalaženje. To je sasvim druga, nažalost, tipično hrvatska tema”, smatra potpredsjednica Vlade.
Podsjetila je da je “tijekom siječnja Moody’s reagirao dva puta u izvješćima – snižavanjem rejtinga i izvještajem o netransparentnom računovodstvu”. “Iako to u javnosti nije bilo puno popraćeno, u Vladi je privuklo pozornost. Jer riječ je o najvećoj kompaniji. No razgovori i aktivnosti o zbivanjima s vlasnikom dogodili su se na njegov zahtjev u veljači. Poslije se pojavila informacija da je taj susret dogovoren na zahtjev gospodina Petrova, no tada to meni nije bilo poznato”, tvrdi Dalić.
Što se tiče mogućih milijardi štete za porezne obveznike zbog sudskih sporova, opetuje: “S obzirom na to da Todoriću nismo dali financijsku podršku koju je tražio, to znači da je već u prvom koraku sačuvan novac poreznih obveznika od saniranja Todorićevih dugova i dubioza. Restrukturiranje se danas obavlja uz potporu vjerovnika. Ni u toj fazi nije angažiran novac države. A zakon o izvanrednoj upravi je jasan. Može završiti stečajem, nagodbom ili prekidom koji poduzima sud, čime vlasnik sam može riješiti problem. A ni u jednom slučaju nije uključen novac poreznih obveznika”.
“Pri tome treba podsjetiti da smo tijekom proteklih godina pratili primjere stranih država koje su novcem poreznih obveznika podupirale svoje važne kompanije. Hrvatska Vlada nije niti mogla, niti je željela odabrati taj put upravo radi zaštite poreznih obveznika, ali nije mogla ni dopustiti da nekontrolirani stečaj Agrokora prekine rast gospodarstva i ponovno ga povuče prema recesiji. Zato je kroz toliko puta spomenuti zakon stvorila pravni okvir temeljem kojeg se Agrokor restrukturira na teret same kompanije i o čijoj će onda sudbini kao privatne kompanije odlučiti ne država, već Agrokorovi vjerovnici”, napominje ministrica.
Što se tiče prozivke iz oporbe, odgovara: “Oporba kritizira, to nije sporno, to im je zadaća. Međutim, u ovom konkretnom slučaju mislim da ih maksimalno iritira kompetentnost, pravovremenost i djelotvornost reakcije Vlade pa se onda u svojoj nemoći dovode do toga da i nakon objave revizorskog izvješća brane Ivicu Todorića. A prisjetimo se, kad je kriza u Agrokoru dosegla vrhunac i zaprijetila neisplatom plaća, SDP je radnicima ponudio otvorenu telefonsku liniju. Mislili su valjda preko telefona sačuvati radna mjesta. I zato je stvarno neobična podudarnost argumenata koje gura SDP s lažima koje objavljuje Todorić. Bit cijele te priče jest da su predstavnici Vlade odbili udovoljiti zahtjevu Ivice Todorića da mu se omogući 2,3 milijarde kuna financijske pomoći. Misli li možda netko iz oporbe da je trebalo učiniti suprotno i dati Todoriću taj novac kako bi oni onda mogli promovirati svoju izlizanu priču o nekoj misterioznoj povezanosti svih i svakoga s Ivicom Todorićem?”
Koja je uloga Knightheada, jedno je od pitanja koje se također postavlja, a upitana vidi li spornim to što se Ante Ramljak sastao s njima i je li se i ona možda susreli s njima, potpredsjednica Vlade je naglasila: “Kao što sam više puta isticala, ja sam se u razdoblju narastanja krize sastajala sa svima koji su tražili sastanke. To je moj posao ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade. A hrvatskom gospodarstvu prijetila je velika kriza. To znači da sam se sastajala, i to više puta, kao što i sami znate, s domaćim i stranim bankarima, dobavljačima, Ivicom Todorićem, drugim vjerovnicima, kao što su PIK kreditori, a konkretno sastanak s Knightheadom je bio mislim zadnji u tom nizu i održan je na dan otvaranja izvanredne uprave, kad su se identificirali kao imatelji više od 50 posto Agrokorovih obveznica. Tko se još u političkom i financijskom svijetu s kime sastajao, ja ne mogu govoriti”.
Upitana, između ostalog, u kojoj je fazi priprema za otkup MOL-ova udjela u Ini te mogući IPO HEP-a, Dalić je u razgovoru za Večernji list kazala: “Ministarstvo financija i Ministarstvo energetike pripremaju dokumentaciju za javni poziv za izbor financijskog savjetnika. A onda će taj savjetnik dati potporu u ocjeni vrijednosti kompanije, pregovorima s drugim dioničarom i dati informaciju o potencijalno zainteresiranim strateškim partnerima kako bi Vlada u odlučivanju imala potpunu sliku. Želimo proces na visokoj profesionalnoj razini. Što se tiče HEP-a, mislim da bi upravo radi transparentnosti i efikasnosti i gospodarstva i HEP-a listanje jednog manjeg udjela na burzi bio dobar i za HEP i za tržište kapitala, ali i građane. HEP u ovom trenutku ima vlastiti investicijski potencijal, a kako raspodijeliti novac nakon mogućeg IPO-a, koliko državi, koliko za eventualnu dokapitalizaciju, pitanje je ekonomske procjene vlasnika HEP-a, odnosno države”.
