Za trgovce, bankare, špekulante uvođenje eura u ovom trenutku je dobro, ali za proizvodnju apsolutno nije, a građani će izgubiti posao

Godina 2022. možda zvuči kao daleka budućnost, ali u stvarnosti samo 5 godina nas dijeli od uvođenja eura – Strategija za ulazak u Eurozonu je, naime spremna – Vlada i HNB objavit će je krajem mjeseca. Uvođenje eura ima svoj politički i ekonomski značaj, a o potonjem su u Studiju 4 govorili prof. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i s istog fakulteta njezin kolega prof. Ljubo Jurčić.

Na pitanje slažu li se s ocjenom ministrice Dalić da je Hrvatska dobar kandidat za Eurozonu, Ivanov je rekla da Hrvatska možda nije dobar kandidat za ulazak u eurozonu jer smo mi po kriterijima realne konvergencije još daleko od razina i BDP-a per capita i životnog standarda i svih drugih uvjeta koje postoje u zemljama kojima ćemo se pridružiti. Dodala je da se pri pristupanju Eurozoni gleda zadovoljavate li kriterije ili ne, te zemlje same odlučuje žele li uvesti euro.

Jurčić smatra da Hrvatska ni blizu ne zadovoljava kriterije – mi smo još daleko jer novac nije samo platežno sredstvo već i mjera efikasnosti gospodarstva. Pojasnio je da je novac i ekonomsko-politički instrument kojim se upravlja gospodarstvom, tako danas Europa ima u prosjeku 30.000 € po glavi stanovnika, mi smo na oko 10.000 € po glavi stanovnika i ne može biti ista politika za zemlje koje imaju 30.000 € po glavi stanovnika i za zemlje kao što je Hrvatska koje imaju 10.000 € po glavi stanovnika.

“Kada gledate Njemačku ili zemlje koje su glavne u EU-u, oni su pregrijani, imaju puno zaposlenih i pune kapacitete i njima ne odgovara ekspanzivna monetarna politika, a kada gledate zemlje periferije Portugala, Španjolske, Hrvatske, Grčke, one su pothlađene – mi imamo veliku nezaposlenost, imamo malu proizvodnju i nama bi odgovarila možda drugačija monetarna politika. Kada uđete u zajedničku valutu, de facto vodite istu monetarnu politiku, a ta monetana politka će više odgovarati naravno onima koji čine veličinu gospodarstva”, dodao je Jurčić.

Ivanov je rekla da je udio Hrvatske toliko mali da mi ne možemo pratiti stanje u Eurozoni. Pojasnila je kako uvođenje eura svima postaje atraktivnije, čak i zemljama koje puno više vode aktivnu monetarnu politiku sa fleksibilnim tečajem, sa upravljanjem poslovnim ciklusima. Dodala je kako se Hrvatska odrekla upravljanja poslovnim ciklusima kroz monetarnu politiku već odavno kada se vezala zapravo zbog stabilnosti tečaja – zbog stabilnosti tečaja mi se neprestano prilagođavamo Eurozopni.

“Naše kamatne stope se prilagođavaju u eurozoni ali znamo da su od njih puno veće, naša stopa inflacije prilično je usklađena s Eurozonom, naš poslovni ciklus je posve naslonjen na Eurozonu. Međutim mi ovog trenutka zato što smo izvan Eurozone, plaćamo puno veće kamate, mi imamo valutni rizik, mi imamo troškove konverzija koje se događaju, nama je većina vanjskotrgovinske razmjene vezano upravo su zemlje Europodručja. To zapravo znači da izvoznicima i uvoznicima odgovarali bi niži troškovi u smislu da nestaju troškovi konverzije, isto tako odgovarao bi stabilan tečaj”, rekla je Ivanov.

Istaknula je da su Jurčić i ona uvijek bili na strani onih koji su zagovarali aktivni u monetarnu politiku uključujući čak i sklonost prema deprecijacije. Oni su nažalost uvijek bili manjina i ismijani jer su tražili da monetarna politika nešto radit.

“S obzirom da se od te stabilnost tečaja nikad nije odustalo, onda u kontekstu toga, mi smo se već odavno odnjeti monetarnog suvereniteta i velika promjena uvođenjem eura se neće dogoditi – možda će cijene previše porasti, možda će to prilagođavanje cijena u Hrvatskoj onima u europodručju biti najveći negativni efekt koji ćemo vidjeti jer je jasno da plaće neće rasti istom dinamikom i produktivnost u kratkom roku ne može porasti toliko pa da mi postanemo bliže nekakvom središtu europodručja.

Jurčić je istaknuo problem naše monetarne politike i sadašnju situaciju u gospodarstvu. “Nama proizvodnja pada, mi imamo industrijsku proizvodnju na 60%, isto kao što smo i imali 1989., i sad se postavlja pitanje zašto se ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Pa zato što je proteklih 20 godina bilo je očito da nedostaje radnih mjesta, a proizvodnja u Hrvatskoj je postala neisplativa. U suštini, kao da imamo euro – s jedne strane imamo fiksni tečaj, a s druge strane imamo deviznu klauzulu. Da li je to netko namjerno napravio ili slučajno ili iz neznanja, u svakom slučaju to je ogromna šteta za hrvatsku proizvodnju. Za trgovce, bankare, špekulante uvođenje eura u ovom trenutku je dobro, ali za proizvodnju apsolutno nije, za građane u jednu stranu ako uzimaju kredite biti će sigurni zbog rizika promjene deviznog tečaja, a druge strane izgubit će plaće, radno mjesto s takvom politikom”, kazao je.

Mnogi analitičari se slažu da Eurozona nije mjesto za siromašne države, Ivanov je rekla kako je to moment prilagođavanja, siromašne zemlje ne mogu biti jednako produktivne da ulažu u nove inovacije, tehnologije, one su možda produktivne po produktivnosti rada, no po svim ostalim faktorima nisu.

“Ulazak u isti sustav je problematičan, no Eurozona je odavno zamišljena kao proces stvaranja jedne nove države, europodručje bi trebalo prerasti u fiskalnu uniju, s vremenom i u pravu pravcatu političku uniju. Iako pričamo o ekonomskim faktorima, to je u velikoj mjeri politički proces, ali europodručje nije osnovano radi malih zemalja već radi interesa velikih i razvijenih – njima su trebala nova tržišta za plasman robe, trebali su im izvori nove radne snage”, rekla je. Također smatra da je ulazak u eurozonu dobar za Hrvatsku jer su makrokoristi veće od troškova.

Facebook Komentari