Što stoji iza enormnog poskupljenja namirnice neophodne svakom domaćinstvu: Moguće je da pred Božić u potpunosti nestane s polica

Unatoč preporukama nutricionista, maslac bi uskoro mogli zamijeniti margarinom. Naime, cijene ovog mliječnog proizvoda već neko vrijeme toliko divljaju da će maslac postati luksuz većini domaćinstava.

Kad je prije neki dan pakiranje od 250 grama dosegnulo cijenu od 25 kuna, svi su bili u nevjerici zbog enormnog poskupljenja. Sad je, međutim, premašen i taj iznos jer “Vindijin” maslac “Zbregov”, uvjerili smo se u ponedjeljak, košta 25,99 kuna! “Dukatov” je samo kunu jeftiniji, a onaj “Meggleov” stoji 21,99 kuna. Riječ je, međutim, o manjem pakiranju, onom od 200 grama, pa kupcima dođe na isto, piše Slobodna Dalmacija.

Lani se, podsjetimo, u ovo vrijeme maslac mogao kupiti po prosječnoj cijeni od 17 kuna, a godinu ili dvije prije toga u redovnoj ga se prodaji moglo naći i za 13 kuna po pakiranju.

Potrošeni svi lageri

Branko Bobetić, direktor udruge “Croatiastočar”, koja okuplja proizvođače mesa i mlijeka, kaže nam da je spomenuta situacija odraz prilika na europskom tržištu.

– Ukupan otkup mlijeka u prvih sedam mjeseci ove godine je značajno manji nego lani. Proizvodnja maslaca smanjena je, pak, za šest posto, a obranog mlijeka u prahu, glavnog sastojka u proizvodnji maslaca, za čak 12 posto. Trenutačno je situacija takva da je cijena maslaca četiri puta veća u odnosu na tržišnu cijenu obranog mlijeka. To dosad nikad nije bio slučaj…

Osim toga, prije je maslac bio značajno jeftiniji zato što smo imali lagere koji su se stvorili nakon ruskog embarga 2014. godine. Sad smo, pak, te lagere potrošili i nema viškova, a poznato je da se maslac proizvodi kad imate viškove – objašnjava Bobetić i dodaje kako je porastao i izvoz maslaca prema Kini.

Naime, u ovoj zemlji završi čak 20 posto ukupno proizvedenog maslaca u Europi, što je također utjecalo na smanjenje zaliha nagomilanih ruskim embargom i ukidanjem mliječnih kvota.

Znači li to da bi kupci trebali kupovati i zamrzavati maslac kako bi ga imali za Božić kad je potrošnja ove namirnice možda i najveća, pitamo našeg sugovornika.

– U sljedećem periodu očekujem laganu konsolidaciju cijena, no u prosincu bi one opet mogle rasti. Nije nevjerojatno i da dođe do nestašice maslaca pred Božić, no teško je to prognozirati – kaže Bobetić.

Predsjednik Uprave tvrtke “Meggle Hrvatska d.o.o.” Marjan Vučak misli pak da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca kao što su Njemačka, Nizozemska i Irska ne stabiliziraju proizvodnju zajedno sa svojim seljacima. Glavni razlog poremećaja cijene maslaca na tržištu jest, dodaje on, manja proizvodnja sirovina, a povećana potražnja.

Problemi i zbog suše

– Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se u kratkom vremenu mijenjaju. Stoga očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci.

Na našim će prostorima biti dodatnih problema s obzirom na sušu koja će prouzročiti dosta poteškoća u ratarstvu te samim time i u proizvodnji mlijeka. Očekuje se da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća također su u porastu no ne tako drastično kao što je to slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla – objašnjava Vučak.

Iz “Dukata”, pak, poručuju kako su prisiljeni uvoziti mliječnu mast, i to znatno skuplje nego inače, što je utjecalo i na cijenu njihovog finalnog proizvoda – maslaca.

Plaćali farmerima da ne proizvode

Da je tržište mlijeka sklono promjenama, govori i činjenica da je Europska komisija u manje od godinu dana ukinula mliječne kvote, odnosno potaknula hiperoprodukciju, da bi potom plaćala farmerima da obustave proizvodnju.

Ukidanjem kvota hrvatsko se tržište, podsjetimo, našlo među pogođenijima jer su na njemu završavale ogromne količine trajnog mlijeka i sireva, ponajprije iz Njemačke i Nizozemske, koji su se prodavali po dampinškim cijenama.
Situacija se u tom pitanju donekle stabilizirala, uglavnom zahvaljujući naporima i protestima domaćih proizvođača.

Hrvatska nema mlijeka za sebe

Hrvatska je jedina članica Europske unije koja nema mlijeka za svoje potrebe. Naime, godišnje proizvedemo svega 500 milijuna litara mlijeka, a potrebno nam je 900 milijuna litara, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook Komentari