Treba li brinuti hoće li zbog Agrokora porasti rata kredita?

Ovaj tjedan puno je financijskih vijesti i analiza da bi odluke američkog FED-a mogle utjecati na tečaj dolara u odnosu na euro, a onda su se pojavile i špekulacije kako bi otpisivanje dijela duga Agrokoru moglo utjecati na tečaj kune u odnosu na euro. Ima li razloga za brigu, pojasnio je ekonomski komentator HRT-a, Željko Kardum.

Na sastanku vijeća FED-a (američke centralne banke) odlučeno je da se kamatne stope neće mijenjati, ali da će početi zatezati labavu monetarnu politiku. Ipak, 11 od 16 članova vijeća traži barem jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine. Ako se to dogodi – dolar će porasti u odnosu na euro.
Zašto je to važno za Hrvatsku?

“Važno je podsjetiti da nema straha od jačanja dolara jer su krediti hrvatske države većinom u euru, a oni koji su u dolarima su „hedgirani” (dakle osigurani od međuvalutnog rizika). Također, jedina posljedica mogućeg rasta američkih kamatnih stopa bila bi da bi nam se za novi kredit bilo povoljnije ići zadužiti na europsko nego na američko tržište.

Ostali globalni trendovi prelijevanja kapitala iz Amerike u Europu nažalost nisu se u vidu nekih velikih investicija dogodili u Hrvatskoj tako da nema straha da bi povratak investitora u dolar mogao odvesti investicije iz Hrvatske. Jednostavno nismo dio tog globalnog špekulativnog investicijskog tijeka.

A hoće li knjiženje rezervacija banaka povezanih s otpisom i financijskim restrukturiranjem Agrokora dovesti do pritisaka na kunu te mogući rast tečaja?

Ako banke otpišu dio potraživanja Agrokoru – to stvara rupu u njihovim potraživanjima. S druge strane banke imaju obveze prema štedišama i depozitima (koje ne mogu otpisati), a potraživanja i obveze moraju se uskladiti i biti u balansu – inače banka propada.

Ako su potraživanja prema Agrokoru u devizama ili s deviznom klauzulom, banke bi ih morale nadomjestiti iz svojih kunskih sredstava, odnosno kupnjom deviza kod HNB-a. To bi stvorilo pritisak na tečaj – jer bi se rasprodavala velika količina kuna a tražio Euro.

No nema mjesta strahu i panici. Naime, mnogi su zaboravili da je veliki dio tih potraživanja (domaćih banaka) u kunama, a ne u eurima. Banke su već dobrim dijelom izvršile te rezervacije (iako to nitko neće javno reći) i dobrim dijelom se uskladile. Eventualni veliki otpis u eurima imala bi Sberbanka i još neki drugi međunarodni kreditori, no oni svoju aktivu i pasivu ne usklađuju u Hrvatskoj nego u Rusiji tako da neće stvarati veliki pritisak na kunu.

Analitičari procjenjuju da će se tečaj kune kretati u rasponu 7,40-7,55 s naglaskom na gornji kraj raspona potkraj godine. Dakle, uobičajeno sezonsko kretanje jer je ljeti niži tečaj zbog velikog priljeva deviza, a zimi blagi povratak”, istaknuo je Kardum.

Bez straha i bez panike

“Rate kredita neće rasti zbog valutnog pritiska ili rizika. Imamo povećan priljev sredstava iz EU fondova, a očekivani rast platne bilance te solidne devizne pozicije izvoznika i turističkih kompanija.

A ako krenemo dalje špekulirati imamo i očekivani rast deviznih rezervi HNB-a, zbog smanjene premije rizika zemlje te (sjetite se stabilnog „outlooka” koje su nam dale rating agencije) mogućnostima pred financiranja (novog zaduženja države) krajem ove ili početkom 2018.

Zaključak je da moguće oscilacije tečaja dolara u odnosu na euro neće povećati dug hrvatske države, a eventualni otpis potraživanja Agrokoru imao bi kratkotrajan i gotovo beznačajan učinak na tečaj kune. Što se tečaja tiče možete mirno spavati – ostali gospodarski problemi nisu dio ovog komentara”, poručio je Kardum.

Facebook Komentari