Ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum u današnjem je komentaru u Studiju 4 mjerio prolazno vrijeme i govorio o gospodarskim prognozama za treći kvartal ove godine. Sve analize treba čitati s razumijevanjem. To je onaj dio za koji u medijima obično nemaju vremena. I podatke treba usporediti sa sličnim zemljama, kaže Kardum.
Zato je na brzinu ‘protrčao’ kroz statistike zemalja bivše Jugoslavije koje nas okružuju. Ukratko u četiri rečenice: Slovenija doživljava veliki ekonomski boom, Hrvatska doživljava nešto niži, sporiji ali sveobuhvatniji rast, Srbija nakon ekonomskog šoka počinje oporavak, Bosni i Hercegovini zbog odgađanja reformi MMF zaustavlja drugu tranšu kredita, a u Crnoj Gori rast je potaknula spektakularna turistička sezona.
Kad bacimo pogled na procjene rasta BDP-a sve zapravo izgleda idilično, a sve se zemlje razvijaju sličnim tempom. Međutim, slične podatke pokazuje i grafikon s trendovima rasta Centralne i Istočne Europe, pa se dade pogrešno zaključiti da se razlike među zemljama smanjuju. Statistika “realnog rasta BDP-a” pokazuje kako je Slovenija u prvom kvartalu rasla 5%, a u drugom više od 5,2%. U Sloveniji do kraja godine procjenjuju rast koji bi bio 50% veći od najoptimističnijeg rasta Hrvatske. Dakle slijedeće godine kreće sa puno više razine nego Hrvatska i ostale zemlje regije. Također, što vam vrijedi rast BDP-a ako ga prestigne i pojede inflacija. U Srbiji se očekuje 3,2% inflacije na godišnjoj razini – gotovo 3 puta većoj nego u Hrvatskoj.
Koji bi onda bio pouzdani usporedni pokazatelj?
Zaposlenost, odnosno nezaposlenost stanovništva – dobar je indikator. Hrvatska je tu dvostruko lošija od Slovenije, ali puno bolja od ostalih zemalja koje uspoređujemo. Dapače vidimo da se krećemo unutar prosjeka zemalja Centralen i Istočne Europe. Najvećih problema ima BiH. Tako da ‘idilični grafikon’ s početka priče zapravo više skriva nego pokazuje. Naime, jednaki gospodarski rast (u postocima) zapravo stvara sve veći jaz između zemalja. Slovenski BDP po glavi stanovnika je dvostruko veći od hrvatskog, a hrvatski je dvostruko veći od srpskog. Kad bi svi rasli po istoj stopi (od recimo 10%) slovenski BDP bi narastao za 2.000 €, hrvatski 1.000€, a srpski 500€.
Koliko god se na grafikonima činilo da smo „tu negdje” činjenica je da je prosječna godišnja neto plaća u Sloveniji 2.800€ veća od prosječne godišnje plaće u Hrvatskoj. Razmislite što bi sve mogli učiniti sa 2.800€ više godišnje – to je gotovo 21.000 kuna razlike. Zato šarene i vrijedne grafikone uvijek valja uzimati s oprezom i ne zloupotrebljavati, poručuje Kardum.
