Istraživao je 31 slučaj u kojem su se događale promjene slične onima koje se događaju danas.
Prema matematičkom modelu planet Zemlja bi do 2100. godine mogla ući u šesto masovno izumiranje zbog količine ugljika koji se ispušta u atmosferu.
Profesor Daniel Rothman iz Centra Lorenz MIT-a proučavao je količine ugljika u atmosferi, oceanima, biljkama i životinjskom svijetu te zaključio kako poremećaji u “prirodnoj ravnoteži” igraju veliku ulogu u izumiranju biljnih i životinjskih vrsta.
Istraživao je 31 slučaj u kojem su se događale promjene slične onima koje se događaju danas i pronašao da su se četiri od pet ranijih masovnih izumiranja dogodila kada je poremećaj prirodnog stanja prešao “granicu katastrofalne promjene”.
Prije 248 milijuna godina dogodilo se najgore masovno izumiranje kada je s lica Zemlje nestalo čak 96 posto vrsta. Rothman je razvio matematičku formulu koja mu pomaže predvidjeti koliko dodatnog ugljika mogu primiti oceani, koji apsorbiraju većinu iz atmosfere, kako bi se pokrenulo šesto masovno izumiranje.
Odgovor je zabrinjavajući jer je 310 gigatona samo 10 gigatona više od onog što će se emitirati do 2100. godine prema najoptimističnijem scenariju znanstvenika Međuvladinog panela za klimatske promjene. Najgori scenarij kaže da će se emitirati više od 500 dodatnih gigatona. No, neki znanstvenici tvrde da za početak šestog masovnog izumiranja nećemo morati čekati 2100. godine jer je ono već počelo, prenosi Večernji list.
