U vrijeme dok traje proces odobravanja približno 1500 subvencioniranih stambenih kredita, nitko nema predodžbu što se zbiva s više tisuća građana koji su prestali vraćati stambene kredite te su u različitim fazama prisilne naplate, piše Večernji list.
Vrijednost stambenih kredita koje su građani prestali otplaćivati spustila se s četiri milijarde kuna s kraja prošle godine na približno 3,3 milijarde kuna na kraju lipnja ove godine.
Pođe li se od pretpostavke da se po jednome kreditu neotplaćena glavnica zajedno s kamatom popela na oko stotinu tisuća eura, dolazi se do brojke od približno pet tisuća građana koji su prestali vraćati stambene kredite.
Maltretiranje rodbine
Broj problematičnih dužnika koji se i dalje nalaze u bankarskim evidencijama nije i konačni broj nevoljnika jer se ukupan iznos nevraćenih stambenih kredita nije smanjio zato što su ljudi napokon došli do novca i počeli ih vraćati nego zbog toga što su ih banke prodale. U svibnju je, primjerice, Zagrebačka banka prodala 3,3 milijarde kuna svojih loših kredita jednom češkom fondu (APS Holdingu) koji se ove godine sa svojim biznisom utjerivanja dugova preselio i na hrvatsko tržište.
Posljednje dvije i pol godine vlasnika je promijenilo 13,6 milijardi kuna problematičnih kredita, i to za približno petinu njihove vrijednosti, a unutar tog iznosa bilo je 3,5 milijardi kuna privatnog duga građana.
Svi oni sada duguju B2 kapitalu, EOS Matrixu, APS Delti, CEI Zagreb, Prima Solventu… Nijedan zakon ne obvezuje bankare da dužnike unaprijed obavijeste o prodaji duga, a nije poznato ni da je neka banka ponudila dužniku da sam otkupi svoj dug, po cijeni po kojoj ga prodaju agencijama!
Ove godine bankari su prodali 3,6 milijardi kuna korporativnog duga i jednu milijardu kuna privatnog duga građana. Istodobno s preuzimanjem Zabinih loših kredita, češki kupac pohvalio se da je zaposlio 40 radnika čiji je posao da vrate uloženo, zarade za svoje plaće, pokriju troškove natezanja s dužnicima te povrh toga svom poslodavcu osiguraju dobit.
Prodaja duga posve je legalan posao koji Hrvatska, sve i da želi, ne može zabraniti, a tvrtke koje ga otkupljuju niču kao gljive poslije kiše.
Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, kaže da su banke odgovorne prema dužniku čak i nakon prodaje duga, te moraju voditi računa da pri njihovoj naplati kupac poštuje sve domaće standarde zaštite potrošača.
– Banke trebaju paziti da ne prodaju dugove kupcima koji bi bili preagresivni u naplati. Kupac se mora obvezati da će naplatu provoditi sukladno standardu zaštite potrošača i ako kupac odstupi od standarda, banka mora popraviti tu situaciju – pojašnjava viceguverner Odak. To, na primjer, znači da agencija ne smije maltretirati rodbinu i prijatelje, zvati do besvijesti, već smije koristiti legalna sredstva naplate duga kao što su blokade računa i ovrha imovine.
Zanemarili i otpise dugova
Matija Arapović, šef Prima Solventa i predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu (HUAN), uvjerava da su modeli naplate primjereni mogućnostima dužnika te se s njima usklađuju.
– Uvjeren sam da su i same banke pazile da se potraživanja prodaju tvrtkama koje imaju provjerene modele naplate – ističe Arapović. Svima je, dodaje, u interesu da se dogovor postigne što prije.
– To ne znači da se i cjelokupni dug odmah plaća, već da se suglasno u velikom broju predmeta postižu realni rokovi i iznosi potraživanja – kaže Matija Arapović.
Na pitanje zašto banke po istoj cijeni ne ponude svojim klijentima da otkupe dug, viceguverner Odak nema odgovora.
– Ne postoji regulatorna zapreka da se status duga prvo rješava s dužnicima. Ne znam zašto su banke nesklone tome. Vjerojatno hoće odmaknuti od sebe postupak naplate – odgovara Odak.
Banke također mogu i otpisivati dugove, za što su ove godine dobile i dodatne porezne olakšice, no zasad prema građanima nije bilo spomena vrijednih otpisa.
– Mi i Ministarstvo financija smo sa svoje strane učinili sve što je trebalo da banke mogu ići s otpisima i ne mogu se pozvati na regulatorne prepreke, a o njima ovisi hoće li to iskoristiti – dodaje viceguverner.
Banke ne uspijevaju naplatiti 33,7 milijardi kuna kredita, deset milijardi kuna od građana, a 22 milijarde od poduzeća. Banke su prodale agencijama milijardu kuna duga građana u prvih pola godine za 218 milijuna kuna. Među poduzetnicima najviše problema imaju građevinari. Trećinu problematičnih dugova građana čine stambeni krediti, piše Večernji list.
