“Jeste li za to da se zastupnici iz redova nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru biraju na temelju općeg prava glasa, kao svi ostali zastupnici?” glasi neslužbena i radna verzija pitanja referenduma koje predstavnici desnih udruga i inicijativa namjeravaju organizirati.
Cilj referenduma je izmjena Izbornog zakona RH, kako se manjinski zastupnici više ne bi birali na posebnim listama, a glavna meta su Milorad Pupovac i zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), piše Jutarnji list.
Konzultacije
Zato sada traju široke konzultacije nevladinih i braniteljskih udruga, kao i nekih političkih o organiziranju referenduma, kojim želimo zaustaviti situaciju u kojoj o Hrvatskoj odlučuju zastupnici koji su izabrani s nekoliko stotina glasova i sebe ne doživljavaju kao pripadnike hrvatskog političkog tijela”, potvrdio je Anto Đapić, načelnik ratnog stožera HOS-a, a sada vijećnik u Gradskoj skupštini Osijeka.
Prema njegovim riječima, organizatori se trenutno konzultiraju s ustavnim stručnjacima oko verzije referendumskog pitanja, ali i organizacije, jer se potpisi planiraju prikupljati na 1500 lokacija u Hrvatskoj. Navodno nema opasnosti ni da Ustavni sud zabrani referendum jer su promjene izbornog zakonodavstva legalne, a organizatori ne bi izbacili manjinske predstavnike iz Sabora, nego bi bili birani s lista svih stranaka. Dakle, ostalo bi osam zastupnika nacionalnih manjina, međutim, zbog malobrojnosti njihovih birača, vjerojatnije je kako bi u Sabor ulazili Srbi, Mađari ili Talijani koji su na listama SDP-a, HDZ-a ili IDS-a. Sličan prijedlog nekad je podnio SDP-ov Mato Arlović, danas ustavni sudac, ali je odustao nakon žestokih kritika.
Novi sukobi
Đapić je prošli tjedan na televiziji N1, prilikom rasprava o HOS-ovoj ploči u Jasenovcu (koja je u međuvremenu premještena u Novsku), zaprijetio kako postoji “plan B” – ako se stvar ne razvije kako očekuju, u tijeku su intenzivne pripreme za raspisivanje peticije za referendum “da se promijeni izborni zakon prema kojem manjinci neće moći na ovako nakaradan način zlorabiti svoju poziciju, dobivati saborske mandate po povlaštenom položaju da bi kasnije dijeliti hrvatsko društvo jer Pupovac nanosi probleme i dijeli hrvatsko društvo”.
Nekoliko dana ranije Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji, rekla je kako ne treba micati ploču u Jasenovcu podignutu hrvatskim braniteljima već treba promijeniti izborni zakon. “A onda, jednog dana, kad će hrvatski građani, zahvaljujući poštenom i demokratskom izbornom zakonu po mjeri 21. stoljeća – neće predstavnik nacionalne manjine moći odlučivati o proračunu ili Vladi RH – kao što to ne može činiti niti u jednoj od država EU”, izjavila je Željka Markić 30. kolovoza.
Prema tumačenju ustavnih sudaca, da bi se promijenio Ustav treba prikupiti 10 posto potpisa birača što iznosi 404.252. Anto Đapić je uvjeren kako će referendum za promjenu izbornog zakona potpisati najmanje pola milijuna građana. “Nećemo smanjivati ničija prava, ali želimo da o Hrvatskoj odlučuju politički Hrvati, a ne manjinski političari”, zaključio je Đapić.
Obistine li se ove najave, slijede novi politički sukobi.
Krši li referendum pravo manjinama?
Po svemu sudeći, referendum o izmjeni izbornog zakonodavstva bi mogao proći jer ne krši prava manjina, prve su reakcije iz pravnih krugova.
“Ovako na prvu, rekla bih kako se ovime ne ugrožavaju prava manjina, pod uvjetom da manjine i ubuduće imaju zagarantirana mjesta u Saboru. Ali, najprije treba pričekati konkretan prijedlog”, komentirala je Sanja Barić, ustavna pravnica iz Rijeke, i dodala:
“U ime obitelji su i pri formuliranju referendumskog pitanja o braku pokazali znanje i to im treba priznati, premda se zalažem za potpuno drukčije vrijednosti i politike”.
Peđa Grbin, SDP-ov zastupnik, slično razmišlja: “Treba vidjeti kako će formulirati prijedlog, ali Ustav ne zabranjuje izmjene Izbornog zakona”, piše Jutarnji.
