Aleksić donosi pojašnjenja sa seminara o novom Ovršnom zakonu, evo za što vrijedi, a za što ne

Zastupnik Snage Goran Aleksić upoznao se danas s primjenom novog Ovršnog zakona iz kuta struke i to objavio na svom fb-u.

O IZMJENAMA OVRŠNOG ZAKONA – IZ PRVE RUKE, IZ KUTA STRUKE

Danas sam bio na seminaru o izmjenama Ovršnoga zakona, između ostalih jedan od predavača bio je i predsjednik Vrhovnoga suda, Đuro Sessa. Imao sam neke dileme, koje su danas razjašnjene, a radi se o sljedećem:

1. Niti jedno ograničenje u Ovršnome zakonu ne vrijedi za založno pravo, a to je propisano člankom 77. stavkom 1. Ovršnoga zakona, citiram:
„Članak 77.
(1) Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.“

2. Odredbe kojima se štiti jedina nekretnina na kojoj nema založnoga prava vrijede samo za pravne poslove koji su ugovoreni od 3. kolovoza 2017. – drugim riječima, za dugovanja režija (plin, struja, voda, i sl.) moguće je da bude ovršena nekretnina, makar ona bila i jedina, ako su te režije ugovorene prije 3. kolovoza 2017. Naravno da se pritom primjenjuje pravilo o minimalnom dugu glavnice od 20.000 kn te o uvjetu da tražbina ne smije biti nerazmjerna vrijednosti nekretnine. Ako su režije ugovorene 3. kolovoza 2017. i kasnije, onda ovrha jedine nekretnine neće biti moguća, ako kod ugovaranja nije potpisana izjava da je ovrha nekretnine radi naplate tražbine moguća. Napominjem još jednom – nekretnine pod založnim pravom nisu obuhvaćene tom mjerom, založno pravo jest pravo koje nije ograničeno.

3. Ne postoji propis, niti će Vrhovni sud unaprijed zauzeti stav o tome što je to nerazmjerna vrijednost tražbine u odnosu na vrijednost nekretnine, ako dođe do zahtjeva za ovrhu nekretnine. Tu razmjernost sudovi će utvrđivati pojedinačno.

4. Dobivam povremeno informacije od pojedinih ovršenika kako ih istodobno ovršuje i banka koja je tražbinu prodala (cesija) drugome vjerovniku, i taj novi vjerovnik. Takav način ovrhe nije dopušten. Jedini legitimirani ovršitelj jest u takvome slučaju novi vjerovnik koji je otkupio dug odnosno tražbinu. U takvome slučaju potrebno je osporavati legitimaciju neovlaštenoga vjerovnika odnosno banke.

U nastavku imate link na kojem je detaljno objašnjenje kako spriječiti nelegitimnog ovršitelja iz točke 4 (hvala Krešimiru Novaku):
https://www.facebook.com/groups/175908495802181/permalink/1556576114402072/

Facebook Komentari