Jedini Baranjac u Saboru Robert Jankovics: Eventualna prodaja rascjepkanog Belja bila bi agonija za Baranju

U Hrvatskom je saboru jedini Baranjac ostao Robert Jankovics, nezavisni zastupnik iz redova mađarske nacionalne manjine, kojega je na tu funkciju kandidirala Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (DZMH). Ovih se dana navršava godinu dana od kada je, sukladno s rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora, na kojima je s 300-tinjak glasova “viška” pobijedio Šandora Juhasa, kandidata Saveza mađarskih udruga, Jankovics dobio mandat.

Kako ističe, osnovna mu je preokupacija mađarska zajednica, ali i pitanja vezana uz Baranju i njezino stanovništvo. Dakle, i ona vezana uz Belje. Stoga se nedavno sastao s Antom Ramljakom, Vladinim izvanrednim povjerenikom za Agrokor, u čijem je društvu bio i njegov posebni savjetnik za poljoprivredu, Vlado Čondić-Galiničić.

– Agrokor je brod koji je stao na pučini, jer je ostao bez goriva i posade. Da bi krenuo, treba goriva, a njega mogu dati banke, a uprava bi morala raditi tako da se iz buduće dobiti vraćaju dugovi – prepričao nam je Jankovics izjave izrečene tijekom sastanka s čelnicima Agrokora, iza kojih je trećina mandata koji će trajati najviše 15 mjeseci od usvajanja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistematskog značaja za Republiku Hrvatsku, donesenog 6. travnja ove godine.
– Ramljak je naglasio važnost Belja, koje, osim što zapošljava više od 1600 radnika, za Baranju ima povijesnu ulogu. Istovremeno, postavilo se pitanje zašto na rukovodećim mjestima u Belju jedva da ima Baranjaca – priča (i pita se) Jankovics, nastavljajući kako najnovije informacije kažu da je poslovanje Belja odlično, kao i likvidnost, između ostaloga, zahvaljujući dobroj poljoprivrednoj godini. Ističe kako zbog svega nije ni čudno što privremeno čelništvo Agrokora najveću baranjsku tvrtku naziva krstaricom te korporacije.

– Rekli su kako je počela isplata malih dobavljača te kako je neisplaćen ostao samo dio najma za zemlju pojedinim jedinicama lokalne samouprave u Baranji, koji će se rješavati u sklopu svih tražbina prema Agrokoru. Plan je da Belje do kraja njihova mandata ima kapacitete otkupiti sve ponuđeno od kooperanata i to, naravno, platiti – tvrdi Jankovics.

Prenoseći zaključke o budućnosti Belja, kaže kako je neizbježna prilagodba uvjetima na tržištu proizvodnje hrane, što znači – prodaja Belja. Prava su pitanja, nastavlja, kako i kada.

– Postoji više opcija. Jedna je prodaja zajedno s ostalim PIK-ovima u Slavoniji, s potencijalnih 30-ak tisuća hektara obradive površine, čime bi to bila najveća kompanija u Europskoj uniji. Druga je prodaja Belja kao cjeline, a treća prodaja rascjepkanog Belja. Upozorio sam kako bi posljednja opcija značila još veću agoniju za beljske zaposlenike i cijelu Baranju te naglasio kako je Belje nakon 320 godina postojanja zaslužilo dobiti priliku nastaviti djelovati – ističe Jankovics.

Dodaje kako će sve biti jasnije nakon što, do kraja rujna, bude utvrđena stvarna vrijednost imovine i beljskog duga, piše Glas Slavonije.

Facebook Komentari