Izgleda da nas čeka povećanje kamata: Europska središnja banka (ESB) mora opozvati svoju politiku jeftinog novca

Europska središnja banka (ESB) mora opozvati svoju politiku jeftinog novca. Već u četvrtak se očekuje početak novog kursa – ali zaokret ne smije doći prebrzo. Jer bi se banke mogle naći u problemima.

Financijska tržišta u svakom slučaju očekuju prve konkretne naznake zaokreta: „Najesen” on želi reći hoće li i kad reducirati mjesečnu svotu od 60 milijardi eura, koje ESB izdvaja za kupovinu obveznica. To je predsjednik ESB-a Mario Draghi najavio u srpnju. I sigurno bi bilo razočaranje kad bi on ovaj četvrtak, prvi u rujnu (7.9.2017.), „računao” pod ljeto – a ne jesen.

ESB se naime polako približava i gornjoj granici količine obveznica koje Europska središnja banka želi kupiti, granici koju je ESB sam definirao. ESB želi tako kupiti maksimalno 33% obveznica emitenata, a nikako više od toga. Tu će granicu ESB, kad se radi o saveznim obveznicama iz Njemačke, doseći u ljeto 2018. A šest mjeseci kasnije i za obveznice iz Francuske, Italije i Španjolske. I tada bi ESB u svojoj bilanci imao više kamatnih rizika, odnosno opasnosti da se neke investicije iz vlastitog portfelja pretvore u – totalni gubitak, piše Deutsche Welle.

I još jedna stvar upućuje na to da bi se ubuduće mogla voditi nešto manje ekspanzivna monetarna politika, nešto što mnogi Europljani već i sami osjećaju: konjunkturni oporavak. Vijeću ESB-a će u četvrtak biti predočene najnovije analize ekonomista Europske središnje banke. Draghi je htio pričekati na njih – prije donošenja odluke. Na zadnjoj sjednici članovi Vijeća su, sudeći po zapisniku, poručili da je gospodarski razvoj u eurozoni „sve više samoodrživ i time manje vezan uz trenutni stupanj prilagođavanja novčarske politike”.

Michael Schubert, monetarni analitičar Commerzbanke, stoga očekuje da će „Draghi vjerojatno prvi put nagovijestiti da će Središnja banka 2018. kupiti manje obveznica nego do sada”.

Ima naravno i protuargumenata. Zar ESB ne bi mogao jednostavno pomaknuti (samo)postavljene granice oko kupovine obveznica? I čak ako privreda u eurozoni u ovoj godini doista bude porasla za 2% – hoće li s njom porasti i stopa inflacije? Posljednji put, u kolovozu, ona je porasla s 1,3% na 1,5%. Ali samo zbog cijena energije. Stopa inflacije bez energije i hrane, ostala je na razini od 1,2%. Euro, koji je u zadnje vrijeme porastao, mogao bi pojeftiniti uvoz energije, a time i doprinijeti padu stope inflacije – što ESB ne želi. Cilj Europske središnje banke je stopa inflacije od oko 2%.

Jaki euro je, dakle, suzio manevarski prostor ESB-a. Sebastian Sachs iz banke Metzler napominje da su niske kamate još uvijek južnoeuropskim zemljama potrebne – kao „oslonac”. Robert Greil, glavni strateg iz privatne bankarske kuće Merck Finck, taj aspekt formulira – u političkom kontekstu: „ESB vjerojatno neće odaslati previše restriktivne signale, i to ne samo zbog predstojećih izbora u Italiji.”

To očekuje i Reinhard Cluse, glavni ekonomist UBS-a: da će ESB pokušati nekako prebroditi četvrtak, a da pritom ne najavi provođenje nove politike. I onda 26. listopada, na sljedećem zasjedanju, najaviti da će ubuduće, od 2018., mjesečna kupovina obveznica pasti na 40 milijardi eura. I ostaviti otvorenim do kad će to činiti.

Za štediše to znači da će kamatne stope još dugo vremena ostati – niske, zaključuje Deutsche Welle.

Facebook Komentari