Aleksić: Bankarski sektor prekomjerno i nezakonito pelješi građane, Sabor i Vlada su pred velikim ispitom

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić osvrnuo se na na konverziju CHF, stanje u Hrvatskoj i pljačku s kojom su građani suočeni.

BANKARSKI SEKTOR U RH PREKOMJERNO, ALI I NEZAKONITO PELJEŠI GRAĐANE

Dana 30.9.2015., prije konverzije CHF kredita – udio loših odnosno nenaplativih kredita za fizičke osobe iznosio je ukupno 47,6 milijardi kuna, od čega 4,65 milijardi CHF kredita ili 10% u ukupnom obimu loših kredita.

Dana 30.6.2017., nakon izvršenih konverzija, udio loših odnosno nenaplativih kredita za fizičke osobe iznosi 33,7 milijardi kuna, od čega 1,3 milijarde kuna CHF kredita što je oko 4% udjela u ukupnom obimu loših kredita te za 75% ukupno manje CHF loših kredita.

Drugim riječima, zahvaljujući konverziji CHF kredita nenaplativih 3,3 milijarde kuna postalo je naplativo, a ukupna zarada na kamati u sljedećih 15 godina na tih 3,3 milijarde kuna bit će 1,3 milijardi kuna kamata, uz prosječnu kamatnu stopu kakva je danas. Dakle, uz naplativu glavnicu 3,3 milijarde kuna zaradit će banke još 1,3 milijarde kuna kamate, ukupno će dobiti 4,6 milijarde kuna koje su im „visile“ prije konverzije.

Zahvaljujući konverziji CHF kredita banke su već uvećale svoju dobit u 2016. za 1,5 milijardi kuna, jer su na 7,5 milijardi kuna imale porezne olakšice te uz dodatak od spomenutih 4,6 milijardi kuna to iznosi ukupno 6,1 milijardu kuna. I onda neka kažu kako nisu dobro prošle. Konverzija je win-win-win situacija. Dužnici su izašli iz dužničkog ropstva, banke su popravile bilance i to značajno, a država ima povećani BDP zbog rasta standarda za 55000 obitelji.

Nije zato nikakvo čudo da je adekvatna stopa kapitala banaka veća za 2 postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Lani je bila 20,9%, a ove godine je 22,9% (izvor: Bilten o bankama). HNB je odredio minimalnu stopu kapitala 10%, dok je ta minimalna stopa u većini zemalja oko 8%. Drugim riječima, stopa kapitala banaka u RH veća je za 120% od minimalno propisane stope. To znači da štediše hrvatskih banaka mogu mirno spavati – ako su svi ti pokazatelji točni, a vjerujem da jesu, HNB ako ništa drugo, statistiku dobro vodi. Jer, što je stopa kapitala veća, štednja građana je sigurnija.

Devizne pričuve HNB-a iznose 14 milijardi kuna, što nas svrstava među 10 najmanje rizičnih ekonomija u svijetu.
Istodobno, prosjek kamatnih stopa u RH za stambene kredite iznosi 4,76% te 8,18% za nenamjenske kredite.
Uzet ću kao usporednu zemlju Njemačku, gdje se kamatne stope na stambene kredite kreću između 1% i 1,5%, a za nenamjenske kredite između 3% do 5%.

Kamatne stope na štednju u RH se kreću od 0% na neoročena sredstva do 1,5% na oročena sredstva – vjerujem da je slično i u Njemačkoj. Razliku između tih kamatnih stopa i kamatnih stopa na kredite čini zarada banke, jer to je razlika između nabavne i prodajne cijene.

Ako usporedimo RH sa Njemačkom, dolazimo do zaključka da banke u RH zarađuju 300% više nego banke u Njemačkoj na istim kreditima.

Prostor za snižavanje kamatnih stopa u RH na potrošačke kredite je ogroman.

Svakako će u tome pomoći i zakoni stranke SNAGA!

Nema niti jednog pravnog ili ekonomskog razloga da se ti zakoni ne donesu. Oni će s jedne strane pružiti pravnu sigurnost oštećenim dužnicima, a s druge strane – smanjit će dobit banaka u realne okvire u kakvima posluju u euro zoni.
Zastupnici i zastupnice u RH, ali i Vlada RH, pred velikim su ispitom – moraju odgovoriti na pitanje – žele li i dalje podržavati nezakonito poslovanje hrvatskih banaka, ili žele konačno tome stati na kraj.

Uskoro ćemo saznati kuda se sve to kreće. Uskoro!, napisao je Aleksić na svom fb-u.

Udruga Franak: HNB u Biltenu o bankama priznaje pozitivne učinke konverzije CHF kredita u Euro kredite

Banke su ogulile građane, ne zna se kad će odluka Vrhovnog suda, Aleksić kaže: Nije jasno zašto odugovlači s donošenjem pravorijeka

Facebook Komentari