Na prvoj sjednici Gradske skupštine nakon ljetne stanke, u četvrtak, 31. kolovoza, pred gradskim zastupnicima i zastupnicama naći će se 23 točke, a premda je jedna od najiščekivanijih ona o preimenovanju Trga maršala Tita, točaka koje, iz ovih ili onih razloga, privlače pažnju ima još.
Nakon što pod rednim brojem 13. gradski zastupnici rasprave, a valjda i usvoje, zaključak o preimenovanju Trga, koju točku kasnije dočekat će ih prijedlozi Odbora za javna priznanja o prihvaćanju pokroviteljstava, a među njima i ono nad Međunarodnim znanstvenim simpozijem Vojska Bezgrešne i masonerija.
Naime, Odbor za javna priznanja, kojim predsjeda Andrija Mikulić, a članovi su Milan Bandić, Zlatko Hasanbegović; Renato Petek, Dubravka Brezak Stamać, Ševko Omerbašić i Marijana Sumpor te Mladenka Pašalić Patarčec na svojoj je 1. sjednici 22. kolovoza utvrdio prijedlog zaključka o prihvaćanju pokroviteljstva nad spomenutim međunarodnim znanstvenim simpozijem.
On će prigodom 100 godina postojanja Vojske Bezgrešne biti održan u organizaciji Centra “Hrvatski Aeropag” za međureligijski dijalog hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca od 16. do 17. rujna ove godine u Dvorani sv. Franje, a ako Gradska skupština Grada Zagreba blagoslovi prijedlog Odbora za javna priznanja, dodijelit će im i 5.000 kuna kao sredstva za podmirenje dijela troškova.
Vrlo bogat program ovog međunarodnog znanstvenog simpozija na čijem plakatu već stoji da imaju pokroviteljstvo zagrebačke gradske skupštine, nalazi se na stranicama Hrvatskog aeropaga, a na onima Vojske bezgrešne objašnjava se da je Vojsku Bezgrešne “osnovao sv. Maksimilijan M. Kolbe (1894.-1941.) kao student u Rimu 1917. godine kao reakciju na masonske manifestacije po Rimu prigodom obilježavanja 200 godina postojanja masonerije. Cilj Vojske Bezgrešne, prema riječima samog njezinog osnivača, jest zauzimanje za obraćenje svih grešnika, ‘općenito shizmatika, heretika, pogana, a posebno slobodnih zidara, pa tako u konačnici ona teži k posvećenju svih pod zaštitom i pod zagovorom Bezgrešne Marije.’ (Sv. Maksimilijan Kolbe, Spisi, 688a)”, piše N1.
