UF: Teški poraz pravne države i velika pobjeda nepoštenih banaka, Visoki prekršajni sud oštećuje proračun RH

Udruga Franak pokrenula je krajem 2014. oštećene dužnike na čitav niz prekršajnih postupaka protiv banaka koje nisu postupile u skladu sa zakonom, jer su umjesto da ugovore s dužnicima parametre za promjenu kamatne stope, te parametre odredile jednostrano, samovoljno i van-ugovorno. Za takav postupak predviđene su kazne od 80.000 do 200.000 kn za banke te 10.000 do 50.000 kn za odgovorne osobe u bankama.

Krajem 2016. jedan sud, nakon čitava niza dosuđenih kazni bankama, a mi pretpostavljamo da je to bio Visoki prekršajni sud (VPS), dao je neslužbeni naputak prekršajnim sudovima u kojemu piše (parafraziramo):

– ukoliko su banke na temelju izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) iz 2012. odredile samovoljno i van-ugovorno fiksni dio kamatne stope, onda ne moraju više ništa činiti na temelju izmjena ZPK-a iz 2013.

– ukoliko su banke tada obavijestile dužnike o kamatnim parametrima, onda ne moraju ništa više ugovarati.

Prije toga naputka prekršajni sudovi su dosuđivali kazne od 80.000 do 200.000 kn protiv banaka koje nisu ugovorile s dužnicima parametre, a nakon danoga naputka banke su bivale oslobođene te prekršajni sudovi prestaju dosuđivati kazne. Tako i VPS, umjesto potvrđivanja prijašnjih osuđujućih presuda s kaznama za banke, donosi rješenja na temelju kojih se zastupnicima banaka trebaju dosuditi enormni troškovi zastupanja banaka u prekršajnim postupcima. Citiramo dijelove jednog takvog rješenja:

Udruga Franak smatra da prekršajni sudovi na čelu sa Visokim prekršajnim sudom, iz samo njima znanih razloga svjesno oštećuju državni proračun, umjesto da ga napune milijardama kuna prekršajnih kazni zbog nepoštena i nezakonita poslovanja hrvatskih banaka u stranome vlasništvu.

To je teški poraz pravne države, i velika pobjeda nepoštenih banaka.

Nažalost, državne institucije na čelu s DORH-om, također se ne žele baviti tim vrućim krumpirom, pa je DORH prekršajne prijave Udruge Franak protiv 8 najvećih banaka proslijedio HNB-u, koji do danas prema našim saznanjima nije učinio ništa po tome pitanju. Budući da znamo kakvo je stajalište guvernera Vujčića i njegova pravnog savjetnika viceguvernera Frasa po tome pitanju – a njihov je stav da banke sve rade po zakonu, zaključujemo da smo tu pravnu bitku izgubili, i da će zahvaljujući nepoštivanju zakona RH od strane banaka, od strane prekršajnih sudova i Visokoga prekršajnog suda, od strane DORH-a i HNB-a, banke biti oslobođene unatoč kršenju prava, i da će uslijed toga državni proračun biti oštećen za nekoliko stotina tisuća kuna, umjesto da bude napunjen milijardama kuna.

Ipak, postoji najmanje jedan sudac koji se usprotivio naputcima VPS-a, a to je sudac Blažo L. Vukotić na Prekršajnom sudu u Pazinu, koji je nakon vraćanja predmeta od strane VPS-a na ponovno odlučivanje povećao kaznu OTP banci na 150.000 kn te je to obrazložio sljedećim navodima:

„Sud u Pazinu ne prihvaća pravna shvaćanja Vijeća Visokoga prekršajnog suda, nedvojbeno utvrđuje kako je potpuno jasno iz svih odredaba u članku 11.a stavku 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju da je OTP morao jasno i nedvojbeno ugovoriti u samome ugovoru promjenjive elemente na temelju kojih se izračunava kamatna stopa, kako nigdje nije propisano da bi bilo kakva obavijest mogla zamijeniti jasno i nedvojbeno ugovaranje, da je obavijest koju Vijeće VPS-a smatra prihvatljivim načinom izvršenja zakonske obveze u stvari „izmišljena kategorija“, da je mišljenje Vijeća Visokoga prekršajnog suda kako je obavijest o kamatnim parametrima razlog za nepostojanje prekršaja „neprihvatljiva spekulacija i zamagljivanje na štetu potrošača kao oštećenika“ te konačno, pri odmjeravanju kazne Sud u Pazinu je posebice otegotnim ocijenio činjenicu da je OTP prekršaj učinio s visokim stupnjem svijesti o njegovim posljedicama, zlorabio je položaj ekonomski jače strane radi stjecanja materijalne koristi, što je doprinijelo da je OTP u 2014. imao neto dobit 250 milijuna kuna, dok olakotnih okolnosti Sud nije našao.“

Imamo još jedan vrlo svježi primjer savjesnoga i poštenog suđenja s Prekršajnog suda u Zagrebu od 23. kolovoza 2017. na posljednjem ročištu u prekršajnom postupku koji zastupnik Goran Aleksić vodi protiv Hypo/Addiko banke, kada je prekršajna sutkinja najavila da će kazniti Hypo/Addiko s 90.000 kn kazne.

Istodobno, na općinskim i županijskim sudovima banke gube privatne sudske sporove na temelju kojih moraju vratiti preplaćene i pripadajuće zatezne kamate oštećenim dužnicima.

Visoki prekršajni sud pokazuje da nije na stručnome nivou građanskih sudova. Dapače – pokazuje da ruši temeljna načela obveznoga prava prema kojima nije moguće da jedna ugovorna strana samovoljno određuje ugovorne odredbe. Na to je direktno sudskim pravorijekom ukazao i sudac Blažo L. Vukotić s Prekršajnog suda u Pazinu.

Ipak, veseli nas činjenica da u privatnim sudskim sporovima banke gube, i moraju vratiti dužnicima preplaćene kamate zajedno sa zateznim kamatama, kažu u Udruzi Franak.

Facebook Komentari