Provedba Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10 i 112/12, dalje u tekstu: Zakon), predstavlja iznimno važan i sveobuhvatan projekt kojim je od 1. siječnja 2011. godine promijenjen način provođenja ovrhe, a kojemu su glavni ciljevi uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštita vjerovnika, piše Fina u svojoj analizi blokiranih.
Ovrha na novčanim sredstvima građana provodi se temeljem osnova za plaćanje (ovršne odluke i nagodbe domaćega suda ili upravnoga tijela) i zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu novčane tražbine.
Kao i poslovni subjekti, i određeni broj građana u Republici Hrvatskoj, zbog nedostatka novčanih sredstava na računima, ima problema u podmirivanju dospjelih obveza.
S obzirom da su Zakonom navedena primanja koja su izuzeta od ovrhe, u uvjetima ovrhe ovršenik je dužan Financijskoj agenciji (dalje: Fini) dostaviti obavijest za svako primanje, naknadu koji su izuzeti od ovrhe. Po primitku obavijesti od ovršenika, Fina je dužna o ovršeniku i vrsti tražbine za koju je ovrha propisana obavijestiti uplatitelja primanja/naknade, a radi uskrate uplate primanja izuzetoga od ovrhe na ovršenikov račun. Ovršenik otvara poseban račun na kojega se uplaćuju izuzeta primanja dok su sredstva na svim ostalim računima premetom ovrhe. Od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od 2/3 iznosa plaće.
Analiza duga građana po teritorijalnom kriteriju – stanje 30. 6. 2017.
Prema podacima koje je obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2017. godine u blokadi je bilo 325 009 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 42,18 milijardi kuna. Krajem 2016. godine u blokadi je bilo 327 176 građana, a dug je iznosio 41,16 milijardi kuna.
Analiza dospjelih neizvršenih osnova građana, stanje na dan 30. lipnja 2017. godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb.
U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,57 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,28 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,38 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,07 %), a prema istom kriteriju slijede Virovitičko-podravska (13,18 %), Bjelovarsko-bilogorska (13,17 %), Osječko-baranjska (12,32 %) te Zagrebačka županija (12,07 %).
Analiza duga građana po gradovima i općinama RH – stanje 30. 6. 2017.
Na rang listi 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana i rang listi 25 gradova s najvećim iznosom blokade njihovih građana, 21 je isti grad.
Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 11,55 %, Dugo Selo sa 11,34 %, Sisak sa 10,92 % i Čakovec sa 10,16 % blokiranih građana.
Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po iznosu duga blokiranih građana (tablica 3), izdvaja se Čakovec koji je šesti na rang listi po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Đakova, Vinkovaca, Samobora, Bjelovara, Dubrovnika, Šibenika, Varaždina, Siska, Karlovca, Pule, Slavonskog Broda i Zadra.
Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 364 tisuće kn, slijede ih građani Benkovca s dugom od 342 tisuće kn, Samobora s dugom od 246 tisuća kn, Svete Nedelje s dugom od 232 tisuće kn i Velike Gorice s dugom od 212 tisuća kn, dok su blokirani građani u preostalom 21-om gradu s rang liste, u prosjeku dužni od 81 tisuću kn (blokirani građani Siska) i 88 tisuća kn (blokirani građani Bjelovara) do 197 tisuća kn (blokirani građani Zagreba) i 200 tisuća kn (blokirani građani Varaždina).
Promatrano po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang listi kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana, izdvaja se Grad Križevci sa 17,06 %-tnim udjelom blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Benkovac sa 16,75 %, Dugo Selo sa 16,67 %, Sisak sa 16,17 % i Sveti Ivan Zelina sa 15,14 %.
