Izetbegović: Stav protiv Pelješkog mosta nije stranački ili jednog naroda, to je službeni stav BiH od 2007. godine

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u razgovoru za Klix.ba govorio je o problemima koje BiH ima s Hrvatskom, s akcentom na probleme u vezi s Pelješkim mostom, o odnosu s Fahrudinom Radončićem i SBB-om, suradnji s Draganom Čovićem i postupcima HDZ-a te obećanim reformama i infrastrukturnim projektima.

Kako komentirate trenutne odnose s Hrvatskom? Prvo uvođenje pa ukidanje pristojbi za uvoz voća i povrća, a zatim i inzistiranje na priči da Hrvatska ima pravo graditi Pelješki most. Jesu li ti odnosi iskreni?

“Odnosi s Hrvatskom su u principu dobri, ali postoji niz otvorenih pitanja koja konačno treba početi rješavati. Međudržavni odnosi se grade na interesima i međusobnom uvažavanju. Bosna i Hercegovina uvažava Hrvatsku i razumije njene interese, među njima i aktualni interes izgradnje mosta prema Pelješcu. Očekujemo da se i Hrvatska odnosi prema Bosni i Hercegovini na isti način, kao civiliziran i dobronamjeran susjed. Očekujemo da se ne ignorira naše pravo na pristup otvorenom moru, da riješimo otvoreno pitanje granice i razgraničenja na moru, da nam se počne plaćati voda iz akumulacije Buškog jezera koja pokreće hidroelektranu Orlovac, da nam Hrvatska 22 godine nakon završetka rata konačno vrati objekte koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine. To su stvari koje opterećuju naše odnose, a mogu se relativno brzo riješiti, na obostrano zadovoljstvo.

Dragan Čović je izjavio da BiH nema jedinstven stav o izgradnji Pelješkog mosta. Hoće li ta tema biti još jedna kriza koja nam predstoji i na koji način BiH misli reagirati na insistiranje Hrvatske na gradnji Pelješkog mosta?

“Institucije države Bosne i Hercegovine imaju jedinstven, jasan i obavezujući stav. Predsjedništvo BiH je 2007. službenim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. Više puta je Hrvatska službeno o tome obaviještena, uz ostalo i pismom iz 2009. tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića. Taj stav je potvrdio i Zastupnički dom PSBiH prije mjesec dana, tražeći od Vijeća ministara BiH da Hrvatskoj uputi notu i zatraži da se obustave sve aktivnosti na izgradnji mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost. Dakle, to su službeni stavovi institucija BiH, iako neki zlonamjerno u javnosti žele predstaviti da su to stavovi samo jedne političke stranke, jednog lidera ili jednog naroda.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović i dio parlamentaraca imaju drugačije mišljenje, ali to ne znači da država BiH nema jedinstven stav. Ako Dragan Čović, ili grupa zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH želi izmijeniti stav BiH, onda to trebaju službeno predložiti. Uostalom, bit će održane sjednice Vijeća ministara i Zastupničkog doma PSBiH na kojima će ovo pitanje biti dodatno razjašnjeno.

Fahrudin Radončić najavljuje da će vas tužiti zbog, kako navodi, vaše izjave da je on nekada izjavio da su rat počeli Bošnjaci i Alija Izetbegović. Kako to komentirate?

Radončić je na suđenju u Prištini dao izjave koje su zaprepastile Bošnjake i sada se pokušava izvući iz blata koje je sam proizveo. Ne vjerujem da mu tu sud može pomoći.

SDA se nalazi u jednoj neobičnoj poziciji jer je u koaliciji sa SBB-om i HDZ-om, s kojima se gotovo u kontinuitetu bori da zajednički izglasaju neke stvari i jedino nemate nekih otvorenih problema sa SDS-om na državnom nivou. Čemu vodi trenutno stanje?

Ako se izuzme Radončićev odnos prema meni, SDA i SBB nemaju bitnih mimoilaženja i problema u suradnji. Nadam se da će se na vrijeme zaustaviti kada je riječ o izglasavanju nepovjerenja Vijeću ministara, jer bi u suprotnom doveli u pitanje koaliciju na svim nivoima. S HDZ-om je drugačije, oni ne dovode u pitanje Vijeće ministara i općenito koaliciju, ali su zaustavili usvajanje nekih bitnih zakona poput Zakona o PIO-u i Zakona o igrama na sreću kojim bi se oporezovale kladionice. Dosta su usporili izgradnju autoputa i puteva u Federaciji BiH. Odustali su i od implementacije presude Sejdić-Finci i počeli jednostrane prijedloge Izbornog zakona, koristeći HNS kao polugu za pritiske i ultimatume. A čemu to sve vodi? Pa, isprobava se mogućnost nametanja vlastite volje i modela, iskušava se snaga druge i treće strane, provjerava se dokle se može ići. I sve to vodi sazrijevanju. Nikakav “Rubikon”, kako se ovih dana prijeti, nećemo preći, nikakve drame niti opasnih političkih avantura neće biti, imat ćemo izbore 2018. I život će se nastaviti.

Hoće li jesen građanima donijeti bolje dane kada je riječ o reformama, zapošljavanju i sl. ili ćemo ući u još dublje krize i probleme?

Politička kriza će vjerovatno trajati do izbora, uz moguću kulminaciju, jesenas ili idućeg proljeća. Ali paralelno, i unatoč njoj, reforme će se usvajati, pokrenuti izgradnja i nastaviti proces jačanja ekonomije, porasta BDP-a i zapošljavanja. Naravno, usporenim tempom, ali pozitivni ekonomski i reformski procesi će se nastaviti.

Facebook Komentari