Ovo će zanimati sve u Hrvatskoj: Zbog Agrokora potonuli mirovinski fondovi

Tijekom proteklih godinu dana četiri obvezna mirovinska fonda – AZ, Erste Plavi, PBZ CO i Raiffeisen OMF – povećali su broj članova za oko 55 tisuća pa su ih na kraju srpnja, prema podacima Hanfe, imali 1,823 milijuna. Glavni razlog tome, pretpostavlja se, jest rast zaposlenosti, a to ujedno znači i daljnji rast imovine kojom raspolažu mirovinski fondovi.

U proteklih 15 godina članovi mirovinskih fondova ukupno su uplatili 64,5 milijardi kuna doprinosa, a zahvaljujući ostvarenim prinosima, ukupna imovina kojom raspolažu četiri fonda dosegnula je 87,4 milijarde kuna, što je 9,2 milijarde kuna više nego godinu ranije. Ako se pita čelnike mirovinskih fondova, njihovi članovi imaju razloga biti zadovoljni načinom na koji oni upravljanju s povjerenim im novcem. Ipak, sudeći prema posljednjim brojkama, nije baš jednostavno poslovati na hirovitom tržištu.

Podaci financijskog portala HRportfolio govore da su sva četiri fonda u prvih šest mjeseci ostvarila negativan rezultat u slučaju najveće kategorije B, koja ima umjereno konzervativni profil rizičnosti ulaganja. Negativan prinos kreće se od -0,97 posto Erste Plavog do -2,37 posto koliko bilježi AZ fond.

Nasuprot tome, u razdoblju od 12 mjeseci prinosi su u toj kategoriji ulaganja bili vrlo solidni, a glavni dobitnik je RBA OMF s prinosom od 7,23 posto. Generalno gledano, kaže Iztok Likar, urednik portala HRportfolio, “to znači da je zadnjih šest mjeseci tržište bilo takvo da fondovi nisu ostvarili prinose, ali je zato prethodnih šest mjeseci bilo profitabilnije”.

Lošija kretanja

Kao jedan od razloga za negativan rezultat u prvih šest mjeseci ove godine navodi “utjecaj Agrokorove situacije na tržište”. S obzirom na to da se radi o industriji koja ima dugoročni horizont ulaganja, u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UDMF) iznova ističu da prinose mirovinskih fondova treba promatrati u dugom roku.

– Prvih šest mjeseci možemo označiti kao nimalo neuobičajenu pojavu u poslovanju koja je rezultat tržišnih kretanja i strukture portfelja. U rezultate za prvih šest mjeseci značajno su ugrađene reakcije tržišta na Agrokor, a ta reakcija je puno šira od direktno pogođenih dionica društava – objašnjavaju u UMFO, dodajući da je indeks Crobex pao za više od 5 posto sa 31. srpnjem ove godine, unatoč solidnim makroekonomskim pokazateljima i očekivanjima te relativno dobrim rezultatima kompanija. Tako podaci za prvih pola godine na razini industrije pokazuju da je indeks Mirex (vagana vrijednost četiriju mirovinska fonda) za kategoriju A iznosio 1,45 posto, za kategoriju B -0,05, a za kategoriju C 1,71 posto.

Međutim, rezultati se ipak razlikuju od fonda do fonda. Uz to što je ostvario najveći minus u prvih šest mjeseci, najveći AZ fond, s udjelom imovine pod upravljanjem od 39 posto, izdvaja se i po najnižem prinosu u proteklih godinu dana. Iznosio je tek 1,46 posto, dok su ostali fondovi imali prinos od 6,58 posto do 7,23 posto. Kako se može čuti od tržišnih insajdera, razlog tome su ponajprije loši rezultati na ulaganju u inozemne dionice.

Rizična strategija

– Gledajući prinose svih kategorija obveznih mirovinskih fondova za prvih šest mjeseci ove godine, nešto niži prinos od ostalih fondova ima jedino AZ obvezni mirovinski fond kategorije B – kažu u tom fondu. Kako ističu, pojedinačna ulaganja u pravilu ne komentiraju, ali potvrđuju da je dio dioničkog portfelja koji je uložen u inozemne dionice zabilježio lošije rezultate u posljednje vrijeme, i to se kratkoročno odražava i na rezultate ulaganja AZ obveznog fonda kategorije B.

– S dolaskom nove uprave u svibnju dodatno je pojačan fokus na upravljanju rizicima i diverzifikaciji portfelja. Stoga pažljivo pratimo događanja i kretanja na dioničkim tržištima, pojedinim industrijama i kompanijama i u skladu s time radimo kontinuirane prilagodbe portfelja s ciljem osiguravanja dugoročno kvalitetnih prinosa za naše članove – kažu u AZ obveznom mirovinskom fondu.

Prema dostupnim podacima, od 30-ak dionica u kojima AZ fond ima udjel, najviše posjeduje dionica Teve Pharmaceutical, izraelskog vlasnika Plive u koji je uložio 2,23 posto imovine fonda. Tijekom proteklih godinu dana dionica Teve značajno je izgubila na vrijednosti: pala je s oko 52 dolara na oko 17 dolara, a posebno loše razdoblje zadesilo je početkom ovog mjeseca nakon objave rezultata za drugi kvartal koji su bili znatno ispod očekivanja. Taj najveći svjetski proizvođač generičkih lijekova spada među kompanije koje su godinama rast temeljile na zaduživanju, pri čemu su se brojne poslovne odluke pokazale prerizičnima. Najveći problem Tevi trenutačno predstavlja američko tržište, gdje je izložena velikoj konkurenciji i bilježi pad cijene i prodaje generičkih lijekova, a značajan pad prihoda ima na tržištu Venezuele koja je trenutačno u ozbiljnoj ekonomskoj krizi. Na kraju, kompanija je već dulje vrijeme suočena s krizom strategije i upravljanja, a ulagače ne uspijeva ni s čim pozitivno iznenaditi.

Sve donedavno mirovinskim fondovima više se prigovarala pretjerana konzervativnost i pretežito oslanjanje na državne obveznice u kojima drže najveći dio imovine. Pojedini analitičari i ulagači smatrali su da trebaju više ulagati u drugu imovinu, primjerice u kompanije. Ove godine to se pokazalo malo rizičnim.

‘Prosječan godišnji prinos nakon 15 godina je 5,75 posto’

Premda su rezultati za prvih šest mjeseci slabašni, u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima ističu da već rezultati za sedam mjeseci daju znatno bolju sliku. Tako je indeks Mirex (prosječna vagana vrijednost četiri fonda) za kategoriju B iznosio 0,39 posto, za kategoriju A 1,27 posto, te 2,27 posto za kategoriju C.

– Nakon više od petnaest godina rada prosječan godišnji prinos od osnivanja pa zaključno s lipnjem 2017. godine svih obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosi 5,75 posto, dok je prosječni godišnji prinos fondova kategorije A i C koji su započeli s radom u 2014. godini iznosi 9,44 posto za kategoriju A i 6,62 posto za kategoriju C, objašnjavaju u UMFO. S obzirom na činjenicu da mirovinska industrija ima dugački horizont ulaganja, dodaju, “ostvareni prinosi od samog početka rada, koji su ujedno i najvažniji u promatranju ostvarenih prinosa, “govore i dalje o zaista dobrim rezultatima”. Imovina na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova svih kategorija uvećana je za više od 30 milijardi kuna, pa je tako prosječno stanje na osobnom računu člana Fonda koji je u fondu od 2002. godine više od 130 tisuća kuna, piše Jutarnji list.

Facebook Komentari