Prema podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice (BAMF) Njemačka masovno privlači useljenike iz istočnih članica Europske unije, čiji se broj od 2010. godine utrostručio.
Među njima se sve više povećava i broj useljenika iz Hrvatske, no i dalje ih je najviše iz Poljske.
U okviru prava na slobodu kretanja radnika u Europskoj uniji u Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće ljudi iz ostalih članica EU-a, a njih 77 posto dolazi iz istočnoeuropskih članica. Iz Poljske je u 2016. u Njemačku došlo raditi 42 tisuće ljudi te ih je sada sveukupno više od 700 tisuća. Oko pola milijuna Rumunja također živi i radi u Njemačkoj, a prema podacima BAMF-a Hrvata je 331 tisuća, s time da ih je u 2016. došlo 34 tisuće. Veliki je i prijev ljudi iz Bugarske, iz koje se u Njemačku zbog posla doselilo 262 tisuće ljudi.
Useljavanje u Njemačku iz zapadnih članica EU-a je pak mnogo manje, te useljenici sa zapada ne predstavljaju ni svakog desetog među 4,3 milijuna stanovnika drugih država Unije koji sada žive i rade u Njemačkoj. Useljenici iz istočne Europe naročito su važni za funkcioniranje prehrambene industrije, konkretno za rad u klaonicama, brodogradnji, poljoprivredi, građevinarstvu, te u sustavu brige za starije, u kojem je zaposleno oko 400 tisuća istočnih Europljana.
Većina useljenika iz istočne Europe, u koje se ubrajaju i oni iz Hrvatske, su mladi, dobro obrazovani i sposobni se integrirati u njemačko tržište rada. Službene broje demantiraju i mit o istočnim Europljanima kao onima koji više koriste socijalnu pomoć od Nijemaca: primjerice, tek 4,9 posto useljenika iz Njemačke primaju socijalnu pomoć u odnosu na 7,3 posto Nijemaca, prenosi Index.
