Prekršajni sud u Šibeniku još nije donio presudu za remećenje javnog reda i mira uzvikivanjem pozdrava ‘ Za dom spremni’ na koncertu 5. kolovoza 2015. i 2016. u Kninu, za što je Thompsona prijavila policija, a presude nema ni za postupak protiv HOS-ovaca koji su lani tijekom kninske proslave ustaškim pjesmama remetili javni red u Kninu.
“Iako vam ne smijem govoriti o konkretnim imenima prijavljenih osoba, mogu kazati da je prekršajni postupak u slučajevima remećenja javnog reda i mira tijekom proslave obljetnice akcije ‘Oluja’ u Kninu prošle i pretprošle godine još uvijek u tijeku i da se po tim slučajevima radi. Same riječi ‘Za dom spremni’ nisu propisane kao prekršaj, ali kada je takav simbol pobudio kod nekoga osjećaj bilo kakve diskriminacije ili je potakao mržnju, onda će prekršitelj biti kažnjen. Mi sada pokušavamo utvrditi okolnosti pod kojima je sporni pozdrav izrečen i sukladno tome ćemo donijeti presude”,rekla je za ŠibenikIn Marina Belak s Prekršajnog suda u Šibeniku.
U postupku protiv ratnog zapovjednika HOS-a Marka Skeje i više muškaraca koji su se lani tijekom proslave obljetnice ‘Oluje’ postrojavali u Kninu uz uzvikivanje ‘Za dom spremni’, pojavio se svjedok koji tek treba dati sudu iskaz. Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže sibenik.in, riječ je o državljaninu Republike Srbije koji je prijavio da je ponašanje crnokošuljaša, zajedno s porukom ‘Za dom spremni’ koji su uzvikivali i nosili na sebi, kod njega izazvalo stanje velikog straha te je osjećao da mu je život ugrožen.
“Ja mogu samo potvrditi da postoji osoba koja u svojstvu svjedoka treba biti saslušana na okolnosti optužbe vezano za remećenje javnog reda i mira u Kninu, a kako ta osoba nije naš državljanin, sudac je diplomatskom poštom poslao zamolnicu pravosuđu druge države da nam osigura njezin iskaz. Bez tog iskaza ne možemo dovršiti slučaj, iako raspolažemo fotografijama te video i drugim materijalima o događaju koje smo pribavili od medija i policije”, kaže sutkinja Belak koja u interesu prijavljenih osoba ne smije govoriti o njihovim imenima niti komentirati konkretne prekršaje pa na sva pitanja o izgredima tijekom proslava obljetnice ‘Oluje’ u Kninu tijekom 2015. i 2016. godine govori općenito.
U odnosu na prekršajne prijave protiv Marka Perkovića Thompsona radi pozdrava ‘Za dom spremni’ na dva kninska koncerta, sutkinja je tako rekla da ‘ako su prijave podnesene, onda se vjerojatno na njima i radi’.
Ako je predmet aktivan, on je u tijeku i na njemu se radi. Ima predmeta koji se moraju odmah riješiti, ali i onih kada to nije moguće. No, na našem sudu nema puno predmeta koji se ne rješavaju”, odgovorila je na pitanje je li uobičajeno da se prekršaji iz domene javnog reda i mira u Šibeniku tako sporo obrađuju.
Tijek postupaka koji se vode, nastavila je, može biti jednostavan i kompliciran.
“Primjerice, za najobičniji prekršaj radi parkiranja sud može postupak voditi i po tri godine, ali pošto takav slučaj nema političke konotacije i javnosti nije zanimljiv, nitko se njime neće ni baviti. No, da je primjerice Thompson sudjelovao u tom parkiranju, vjerojatno bi interes javnosti bio ogroman, ali sud to ne zanima jer vodimo se samo procesnim odredbama. U predmetima koji se odnose na kršenje zakona tijekom proslava ‘Oluje’ u Kninu, postupci se tako vode u skladu sa zakonom i presude će biti donesene u skladu za zakonskim rokovima. Decidirano tvrdim da nikakvih političkih pritisaka na šibenski Prekršajni sud pritom nema, niti bi mi na njih pristali”, tvrdi sutkinja Belak.
ŠibenikIN doznaje da su Marko Skejo i društvo nakon lanjskog postrojavanja pred sudom priznali djelo smatrajući da uzvikivanjem ‘Za dom spremni’ nisu prekršili zakon. Uvidom u njihove iskaze, iskaz svjedoka iz Srbije koji mora biti dostavljen u roku od šest mjeseci te pregledom foto, audio i video materijala, sud treba utvrditi je li ponašanje Skeje i društva bilo remećenje javnog reda i mira, kako to tvrdi policija koja ih je zbog toga i privela.
Prijavljeni HOS-ovci sudu su poručili: ‘Mi smatramo da je pozdrav ‘Za dom spremni’ legalan, a vi dokažite da nije’ i šibenski Prekršajni sud sada treba zauzeti pravno stajalište prema kojem će se kasnije vjerojatno voditi i ostali sudovi.
